Proizvodnja mlijeka na hrvatskim farmama iz godine u godinu pada. Kako pomoći mljekarima, i na koji način zaustaviti negativan trend? Priču donosi Željka Gulan.

U 2013. godini ukupni pad proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama bio je gotovo 17 posto. Razlog tome s jedne je strane je smanjenje broja mliječnih krava u Hrvatskoj, a s druge nelikvidnost hrvatskih farmera te visoki ulazni troškovi u poljoprivredi, kaže nam predsjednica udruge CroMilk Rašeljka Maras.

"Još jedna stvar koja je nama svima vidljiva kada se vozimo kroz Hrvatsku, a to je neobrađena i nedovršena zemljišna reforma. Mi danas imamo veliku količinu zemljišta u Hrvatskoj koje nije na raspolaganju poljoprivrednicima, a koje im treba da mi mogle svoje životinje hraniti i na taj način biti konkurentni smanjenjem troškova", ističe Maras. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina slaže se da je stanje poprilično teško, ali podsjeća da smo od ulaska u Europsku uniju na otvorenom tržištu gdje su nam neke zaštite koje smo imali pale i gdje je konkurencija puno izraženija.

"Trendovi koji su unazad par godina su negativni, i jedino što ohrabruje da je početak ove godine, odnosno da su sve kratkoročne mjere koje smo unazad godinu, godinu i pol radili u sektoru mljekarstva radili, zaustavilo te negativne trendove i prvi puta, u komparativnim podacima imamo pozitivu i veću proizvodnju", ističe Jakovina.

Uz različite potpore, Jakovina upravo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ističe kao prioritet.

"Krucijalno moramo stočarima osigurati dovoljno zemlje za svoje stado. Pa do cijelog niza mjera koje su u programu ruralnog razvoja dugoročno planirane, smatramo zapravo da će u narednim godinama mljekarstvo krenuti ka pozitivnim prednacima u proizvodnji iako je zapravo dodatni problem ukidanje kvota", objašnjava.

Iako ministar to vidi kao problem, ukidanje kvota EU zemlje vide kao priliku, kažu u Cro Milku. Rašeljka Maras ističe što je, po njima, ključno napraviti:

"Mora se podići broj krava u Hrvatskoj jer bez krava nema mlijeka. S druge strane, potrebno je svakako reprogramirati postojeće kredite u HBOR-u, naši farmeri su vrlo zaduženi. Posebno je važno povećati likvidnost, mi smo imali situaciju da naši proizvođači, primarna proizvodnja, 18 mjeseci nisu dobili poticaje", kaže Maras. Ističe i kako danas u Hrvatskoj imamo 35 tisuća praznih ležećih mjesta u štalama u koje je utrošeno 278 milijuna eura novaca iz državnog proračuna i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta.