Poduzetnici su izgubili vjeru u sposobnost aktualne vlasti da nas izvuče iz krize. Šansa da se negativni trendovi okrenu propuštena je u prve dvije godine mandata i sad nas, uvjereni su, čekaju dva scenarija - ili ćemo bankrotirati kao Grčka ili ćemo upasti u limb dugogodišnje stagnacije.

S poduzetnicima Sašom Cvetojevićem, Petrom Lovrićem i Brankom Roglićem razgovarali smo dan nakon što su Banski dvori povećali trošarine na gorivo i podigli namete telekom operaterima.

Za svu trojicu to je samo nastavak neplodonosne politike Vlade Zorana Milanovića koja nije uspjela u najvažnijoj stvari - potaknuti gospodarski rast. Kao najveću prepreku tome oni vide neefiksnu javnu upravu.

'Ministri ne pokreću rast. Ministri stvaraju osnove poduzetnicima da pokrenu rast. Nisu problem ministri, problem je katastrofalni zakonodavni okvir i još gora provedba, a sve to je rezultat okoštale strukture javne uprave koju političari nemaju snage promijeniti', kaže Saša Cvetojević koji predviđa kako će u slučaju izostanka reformi Hrvatska u narednim godinama lagano tonuti sve dublje.

Za Branka Roglića, vlasnika Orbica, najveće regionalne distribucijske tvrtke, gospodarska kriza potrajat će sve dok se ne uravnoteže javna potrošnja i realna ekonomija.

'Mi kao država trošimo dva puta više nego što zarađujemo i sve to financiramo kreditima. Pitanje je dana kad će nam kreditori okrenuti leđa i onda nam slijedi grčki sindrom', ističe Roglić.

Poziv ministra financija Slavka Linića gospodarstvenicima da se okrenu izvozu zbog pada domaće potrošnje, uz očekivanja da će ona dodatno 'kleknuti' nakon zadnjih Vladinih poteza, u poduzetničkim krugovima nisu najbolje primili.

'U prve dvije godine Vlada je represivnom poreznom retorikom ubila sve one koji mogu stvoriti dodatnu vrijednost. Trenutno poduzetnici voze pod ručnom i čekaju. Nužno je pozitivnije okruženje', naglašava Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Za Cvetojevića apsurdno je da 'izvozite' viču oni koji sami nisu sposobni izvesti, a niti stvoriti uvjete u kojima bi se razvile konkurentske tvrtke koje bi se mogle nositi s inozemnom konkurencijom.

'Rijetke iznimke samo potvrđuju to pravilo. Svi poduzetnici koji mogu već su se davno okrenuli izvozu, tako da ne očekujem značajna poboljšanja u tom smislu. Jedina kratkoročna šansa je turizam, gdje u biti prodajemo položajnu rentu, ne konkurentnost', kaže Cvetojević.

Poduzetnicima je dosta ispraznih parola političara poput 'situacija se može popraviti otvaranjem novih radnih mjesta'.

'To svaki majmun zna! Ali neka konkretno kažu koja radna mjesta, u kojim sektorima, s kojim resursima. Tad možemo pričati i o novim, konkurentnim proizvodima', kaže Roglić.

Kao veliki problem poduzetnici ističu prenormiranost zakona, koje prate previsoke novčane kazne.

'Kada bi Pariz bio pod hrvatskom državom tamo niti jedan kafić ili restoran ne bi dobio dozvolu za rad. U jednom kvartalu se zna promijeniti više od 100 propisa i tko to normalan može iščitati', žali se HUP-ovac Lovrić.

On je razočaran u dosadašnji rad ministara koji u svojim resorima pokrivaju gospodarstvo i smatra kako je nužno da se oni zamijene novim ljudima.

'Mi želimo da se gospodarski ministri bore za gospodarstvo, a ne da mrtvo hladno dižu ruke, pa nam onda Vlada na 12 godina unazad uvede porez ili postavi sulude norme', ističe Lovrić.