Da je situacija u državnim financijama teška do bola govori to što država razmišlja o uvođenju jednog novog poreza, i to na kamate na štednju, a namjerava za 10 posto ošišati sada neoporezivih do 30.000 kuna dobitaka u igrama na sreću. Jedino što će se poštedjeti jesu dobici do 1500 kuna, saznaje Slobodna Dalmacija

Ruku na srce, kad se sjetimo kako nam je PDV skočio s 23 na 25 posto, a ove godine međustopa od 10 na 13 posto, nije ludo što će onom tko je dobio 2000 kuna poreznici uzeti 200 kuna. Za taj se novac dobitnik nije oznojio. Ono što straši jest to da državi treba i tih 200 kuna, jer svi znamo da su igrači mnogobrojni, a dobitnici rijetki.

Nažalost, nije to kraj priče o novim porezima i teretu, u javnost je opet pušten probni balon kojim se opipava bilo građana. U košari ovog balona, uz razmišljanje o novom porezu na kamate na štednju ide ublažavanje najava o zamrzavanju ili ukidanju drugog mirovinskog stupa i seljenju 58 milijardi kuna s osobnih računa zaposlenih u proračun i isplatu mirovina.

Probni baloni

Sada se lamentira o tome da se neće ukinuti drugi stup, nego će se smanjiti u korist prvog i redovite mjesečne isplate mirovina, pa bi doprinosi u drugom stupu s pet posto mogli pasti na tri ili četiri posto, a s tim i buduće mirovine sadašnjih zaposlenih.

A o uvođenju poreza kojim će se skinuti 20 posto s kamata na štednju i s dohodaka od prodaje vlasničkih udjela i dionica, zna se da bi se u državnu blagajnu ulilo oko milijardu kuna. Zanimljivo, Klub zastupnika SDP-a je na proljeće 2009. bio predložio poseban porez na kamate, ali tada su ciljali oporezivati prekomjerne kamate na kredite građanina, a ambicije su im išle i do 80 posto poreza.

Taj im zakon nije prošao, a sada socijaldemokrati idu na kamate, ali one koje zarade štediše. Iako je krajem prošle godine ministar financija bio rekao da je to teško provedivo, jer kamate od prosječnih tri posto nagriza inflacija, vremena su se opet promijenila. Tako se makar čini kada nam iznad glava plove šareni probni baloni.

- Uvođenje poreza na kamate na štednju bio bi katastrofalan potez koji bi utjecao na smanjenje štednje koja je kod nas ionako malena jer mi uvozimo tuđu štednju, a najjednostavnije rečeno, tuđa je štednja naš inozemni dug koji plaćamo visokim kamatama. No, prije uvođenja bilo kakvog poreza, mora se procijeniti i analizirati njegov učinak.

Kako se to radilo u bivšoj državi kada su se dogovarali drugovi, danas se dogovore koalicijski partneri, pa tako dobijemo neki porez ili neki skupi promašaj jer su se oni dogovorili. Tako nam sada kažu da Zakon o radu neće imati negativnih učinaka na radnika, a na koga će onda imati negativnog učinka, svaka mjera ima učinak, za nekog bolji, a za nekog lošiji - ističe ekonomski stručnjak dr. Guste Santini.

Ovaj ekonomist nam kaže da je bio i protiv uvođenja poreza na kamate na kredite građanima. Veli, porez o kojem bi se moglo razmisliti i za koji ima velikog prostora jest porez na bankovne usluge klijentima, na razne naknade i provizije koje banke naplaćuju ljudima u različitim iznosima poput naknada za vođenje tekućih računa na koje ljudi primaju plaće.

- Nama je kompletan porezni sustav neadekvatan i cijelog bi ga trebalo reformirati i potpuno promijeniti. Kada gledamo ukupnu fiskalnu presiju, poreze i doprinose, naš porezni sustav ima elemente feudalizma, a želimo tržišno gospodarstvo, pa nije čudno što u uvjetima toliko opterećenog gospodarstva nemamo investicija, ne samo inozemnih nego ni domaćih - konstatira dr. Santini.

Neki se ekonomisti ne bi složili s njim, lani su ocjenjivali tako uvođenje poreza na kamate na štednju eventualno laganim i korisnim, jer bi se od oporezivanja rada i potrošnje okrenulo i na oporezivanje zarada od imovine. Boris Vujčić, guverner HNB-a, lani je rekao kako je njegov osobni stav da je logično uvođenje poreza na kamate, ali u sklopu opće porezne reforme oporezivanja različitih vrsta prihoda, gdje bi se išlo na jednaku razinu oporezivanja svih dohodaka od kapitala.

Vjetar u leđa iz Europe

Jer, oporezivanje neće ostati neutralno kad je posrijedi bankarski sustav, pa bi trebalo procijeniti u kojem se trenutku i po kojoj stopi uvodi porez na kamate od štednje da ne bi došlo do mobilnosti depozita iz banaka... Vjetar u jedra težnjama za oporezivanjem kamata dodaje i činjenica da mnoge europske zemlje imaju porez na kamate na štednju u rasponima od 15 do 25 posto.

U Njemačkoj se, prema podacima za 2010., taj porez plaćao po stopi od 25 posto, što znači da četvrtinu zarade od kamata proguta taj namet, u Belgiji i Češkoj iznosi 15 posto, Francuskoj 18 posto, Italiji 27 posto, Irskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji po 20 posto, Slovačkoj 19 posto... No, mnoge od tih zemalja, osobito one najrazvijenije, imaju vrlo niske kamate na štednju i razvijeno financijsko tržište koje ljudima omogućava da negdje drugdje usmjere svoj novac.

Da ni ne govorimo o tome da imaju i puno veći standard, ali to je ono što ne možemo uvesti od njih, za razliku od cijena i poreza. Ovako će u Hrvatskoj i onaj tko godišnje s teškom mukom uštedi 1000 kuna u crni fond za starost, bolest ili neke nepredviđene okolnosti, morati plaćati porez na kamatu, jednako kao i onaj na čijim se računima gnijezde stotine tisuća ili milijuni.

 SD/eZd