Slovenska vlada će se još ovog tjedna izjasniti glede "rizika" u prodaji Mercatora koncernu Agrokor, o čemu analizu priprema Slovenski državni holding, no pritisci na nju da se umiješa u postupak sve su jači i koincidiraju s približavanjem datuma parlamentarnih izbora, tvrde u srijedu slovenski mediji.

Ministar gospodarstva Metod Dragonja primio je skupinu koja predlaže da se Mercator umjesto da bude prodan preoblikuje u zadrugu po uzoru na talijanski Coop Italia, ali se nije opredijelio prema toj ideji koju mnogi drže zakašnjelom i nerealnom.

"Država ima sve poluge kojima prodaju Mercatora može spriječiti, o tome bi se morale izjasniti sve političke stranke koje sudjeluju na izborima", izjavio je za "Delo" od srijede Tadej Slapnik, predvodnik udruge "Naš Mercator" koja vladi predlaže da najveći trgovački lanac postao socijalna zadruga u koju bi se udružili zaposleni u Mercatoru, kupci, dobavljači i nevladine udruge. Spomenuta se je udruga tako pridružila slovenskim sindikatima koji od vlade također zahtijevaju da spriječi prodaju Mercatora.

Kako prenosi vodeći slovenski list, Dragonja je na takve pritiske izjavio da je državne udjele u Mercatoru prodala bivša Janšina vlada još 2006. godine, destabilizirajući tako njegovu vlasničku strukturu pa se odgovornost za eventualne rizike posla s Agrokorom ne može kriviti sadašnju vladu na odlasku.

"Delo" donosi i izjavu direktora druge najveće slovenske državne banke koji je rekao da je prodaja Mercatora koncernu Agrokor bez uvjerljive alternative.

"Osobno sam naklonjen prodaji Mercatora poslovno i financijski solidnom kupcu koji će Mercator znati konsolidirati", kazao je Aleš Hauc. On je direktor državne Nove kreditne banke Maribor (NKBM) koja je u prodajnom konzorciju vlasnika 53 posto Mercatorovih dionica.

Slovenska vlada nema izravne udjele u Mercatoru, ali preko NKBM-a, Nove Ljubljanske banke(NLB) i Pivovarne Laško (PL) kontrolira oko 30 posto njegovih dionica, pa bi se o prodaji Mercatora trebala jasno i bez izgovora očitovati, tvrdi u srijedu ljubljanski "Dnevnik" koji je izrazito protiv prodaje Mercatora.

"Dnevnik" navodi da Mercator u državnu blagajnu godišnje preko poreza i doprinosa uplaćuje 120 milijuna eura, što bi se kako dodaje smanjilo ako se ostvare predviđanja da će Agrokor smanjiti broj zaposlenih za deset posto.

Protiv prodaje vodeće slovenske trgovačke tvrtke govori i to da će Agrokor operaciju preuzimanja financirati najvećim dijelom kreditima te kasnije "financijski iscrpljivati" Mercator kako bi kreditne obveze vraćao, tvrdi "Dnevnik".

Prema aneksu na lanjski kupoprodajni ugovor, koncern Agrokor morao bi većinskim vlasnicima Mercatora njihove dionice platiti do kraja lipnja. Dogovorena cijena po dionici je 86 eura, a Agrokor bi nakon preuzimanja dokapitaliizirao Mercator s više od 200 milijuna eura.

Realizacijom posla i spajanjem maloprodajnih mreža Konzuma i Mercatora nastalo bi veliko poduzeće sa 60.000 zaposlenih, s mrežom 3.500 trgovina u 9 država, a procijenjeni prihodi iznosili bi oko 7 milijardi eura.