Koios savjetovanje, društvo s ograničenom odgovornošću za analitička informatička rješenja u suvlasništvu prof. dr. Vedrana Mornara, prošle je godine ostvarilo dobit od 200 tisuća kuna, što je osjetan pad u odnosu na godinu dana ranije kada je iznosila gotovo milijun i pol kuna. Hoće li i kako na poslovanje tvrtke, koja je 2012. upeterostručila dobit u odnosu na prethodne dvije godine, utjecati imenovanje bivšeg dekana Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) za ministra znanosti, obrazovanja i sporta?

Koios savjetovanje, tvrtku specijaliziranu za razvoj aplikacija u financijskoj industriji i business intelligence (BI), osnovala je 2008. skupina bivših izvrsnih studenata zagrebačkog FER-a na čelu sa Stjepanom Pavlekom, koji je direktor i većinski vlasnik sa 53 posto dionica. Za pokretanje tvrtke važno je bilo to što se FER-u još 2004. obratila Privredna banka Zagreb tražeći savjetnike za data warehouse, odnosno sustav za izvještavanje i analizu podataka, što se u ovom slučaju odnosilo na podatke o korištenju bankarskih proizvoda koje koriste klijenati.

Osim profesora FER-a, još petero studenata bilo je uključeno u ovaj projekt koji je iz godine u godinu rastao i nadišao prvobitan ugovor s PBZ-om pa su zbog toga ubrzo nakon stjecanja diplome osnovali spin-off tvrtku Koios savjetovanje. Dvije godine kasnije, pridružili su im se još neki FER-ovci te profesori s njegova Zavoda za primijenjeno računarstvo koji su od početka bili uključeni u projekt s PBZ-om. Osim Mornara, suvlasnici Koiosa 2010. tako postaju dr. Damir Kalapić te dr. Krešimir Fertalj, koji također rade u spomenutom zavodu.

'Oni su to stvorili, nosili su posao s PBZ-om i bilo je jako važno povezati ih sve skupa. Profesori nam danas pomažu iskustvom u strateškom savjetovanju, kao i u održavanju vrlo dobre suradnje s fakultetom koja nam je posebno važna kod pronalaženja najboljih talenata za nova zapošljavanja', rekao je za tjednik Lider direktor Pavlek govoreći o razlogu ulaska profesora u vlasničku strukturu tvrtke koja zapošljava 15-ak bivših FER-ovaca i matematičara.

Da je uključivanje profesora u tvrtku bio dobar potez, govore i poslovni rezultati. Naime, prve godine poslovanja Koios je ostvario ukupan prihod od 1,6 milijuna kuna te gotovo 400 tisuća dobiti, a 2009. prihodi su narasli na 2,5 milijuna kuna, a dobit došla na pola milijuna. Međutim, 2010. dolazi do pada prihoda i dobiti koja je bila oko 300 tisuća kuna prije oporezivanja. Tolika dobit otprilike je ostvarena i 2011., kada je došlo do rasta prihoda koji ponovno prelazi 2,5 milijuna kuna. No pravi rast ostvaren je 2012., kada je ukupan prihod Koiosa iznosio gotovo pet milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja 1,5 milijuna kuna. Odakle toliki rast, objasnio je Pavlek na godišnjoj skupštini Koiosa.

'U prošloj godini prvi smo put iskoračili na tržište regije. To smo realizirali kroz partnerstvo s američkom softverskom tvrtkom SAS, liderom na tržištu poslovne analitike. Kao SAS-ov podugovarač angažirani smo na zahtjevnom projektu u regiji, što je bio i najveći dio povećanja pokazatelja za prošlu godinu', rekao je Pavlek govoreći o suradnji s američkom tvrtkom koju je Unicredit angažirao u šest zemalja istočne Europe.

Izvrsni poslovni rezultati, kao i ranije poslovanje, bili su razlog što je Koios lani među deset hrvatskih tvrtaka dobio certifikat AAA bonitetne izvrsnosti od Bisnodea.

Međutim, prošle godine prihod Koiosa pao je na 3,8 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja iznosila je 200 tisuća kuna. Usto, narasla su i potraživanja te rashodi koji su došli na 3,6 milijuna kuna, od čega je 2,5 milijuna otišlo na troškove zaposlenika. Usprkos ovom padu, Koios savjetovanje i dalj je respektabilna tvrtka koja nudi softverska rješenja bankarskoj industriji, kao što je statističko i bonitetno izvještavanje, a nudi i rješenja za osiguravajuće kuće koje, za razliku od banaka, malo ili nimalo koriste napredne alate za BI u svom poslovanju na domaćem tržištu. No i to se mijenja zbog konkurencije koja dovodi do pada cijena osiguranja, što znači da treba racionalizirati poslovanje i donositi bolje odluke, a što bez odgovarajućih softverskih rješenja neće biti moguće.