Prije ovakve odluke Savjet HNB-a odbio je dati suglasnost ukrajinskoj PAT Bank Vostok za stjecanje više od 50 posto udjela u jamstvenom kapitalu i glasačkim pravima Nava banke

Nava banka inače spada među najmanje banke u Hrvatskoj, s aktivom od 333 milijuna kuna krajem ožujka 2014. godine sudjelovala je sa svega 0,08 posto u ukupnoj aktivi bankovnog sustava.

 

Kako navode iz HNB-a, odluka je donijeta temeljem odredbi članka 265. stavka 1. i članka 267. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama i članka 42. stavka 3. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, nakon što je utvrđeno da su ostvarena tri stečajna razloga iz članka 266. Zakona o kreditnim institucijama: imovina Nava banke manja je od njezinih obveza, banka nije ispunila supervizorske mjere naložene rješenjem HNB-a i dulje vrijeme ne ispunjava uvjete vezane za regulatorni kapital te je ugrožena njezina sposobnost da pravodobno ispunjava svoje novčane obveze.

Prije ovakve odluke Savjet HNB-a odbio je dati suglasnost ukrajinskoj PAT Bank Vostok za stjecanje više od 50 posto udjela u jamstvenom kapitalu i glasačkim pravima Nava banke, ocijenivši da predviđeni iznos i način dokapitalizacije ne omogućuju nastavak poslovanja sukladno zakonskim propisima i načelima dobre bankovne prakse.

Minimalan potrebni kapital

Najavljeni iznos dokapitalizacije ne bi bio dostatan za osiguranje minimalno potrebnog kapitala sukladno članku 19. Zakona o kreditnim institucijama i članku 93. Uredbe EU br. 575. Pored minimalnog inicijalnog kapitala sukladno članku 19. ZOKI-a, a imajući u vidu da banka posluje uz operativne gubitke, za zakonito poslovanje banke potrebno je osigurati i dostatnu rezervu kojom bi se spriječilo izvjesno buduće kršenje članka 93. Uredbe EU 575.

Iz središnje banke navode kako treba napomenuti da je Hrvatska narodna banka u okviru svojih supervizorskih ovlasti u razdoblju od 10. ožujka 2014. godine do 28. ožujka 2014. godine obavila izravni nadzor nad dijelom poslovanja Nava banke kojim su utvrđeni značajni nedostaci i nezakonitosti u poslovanju.

Sedam mjera

Slijedom nalaza provedenog izravnog nadzora, rješenjem HNB-a od 10. lipnja 2014. naloženo je Nava banci izvršenje sedam mjera s ciljem povećanja temeljnog kapitala, a time i povećanja regulatornog kapitala, te pravilnog vrednovanja bilančnih i izvanbilančnih stavki. Nava banka nije ispunila naložene supervizorske mjere, ističe se u priopćenju.

Izravni nadzor ustanovio je da je stopa kapitalne adekvatnosti krajem prošle godine iznosila -2,55 posto, a potkraj svibnja 2014. čak -7,53 posto. Gubitak u 2013. godini utvrđen izravnim nadzorom iznosi 59.984.000 kuna, a glavni uzrok negativnog poslovnog rezultata su izrazito loša kvaliteta kreditnog portfelja, visoki troškovi održavanja likvidnosti te visoki opći administrativni troškovi.

Uz to, dosadašnja uprava banke podnijela je 14. srpnja 2014. godine ostavku, čime je banka - koja je s aktivom u iznosu 333 milijuna kuna krajem ožujka 2014. godine sudjelovala s 0,08 posto u ukupnoj aktivi bankovnog sustava - zapala i u krizu upravljanja.

U takvim okolnostima, a imajući u vidu neodrživost i banke i predloženog poslovnog plana, Savjet HNB-a donio je odluku o podnošenju prijedloga Trgovačkom sudu u Zagrebu za otvaranje stečajnog postupka.

Posebna uprava

Uz to, radi očuvanja imovine Nava banke guverner HNB-a donio je rješenje o uvođenju posebne uprave koja će, do donošenja odluke suda o pokretanju stečajnog postupka, preuzeti ovlasti nadzornog odbora i uprave ove kreditne institucije.

Od trenutka donošenja odluke Savjeta HNB-a o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka pa do odluke Trgovačkog suda u primjeni su zakonske mjere propisane člankom 267. stavak 2. Zakona o kreditnim institucijama:

Odluka Savjeta Hrvatske narodne banke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupaka nad kreditnom institucijom ima pet posljedica - privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa kreditne institucije prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima; privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja plaćanja sa svih svojih računa; privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja isplate i prijenos s računa svojih klijenata; privremenu zabranu kreditnoj instituciji da pruža platne usluge putem platnih kartica i privremenu zabranu svih uplata na račune kreditne institucije i na račune njezinih klijenata.

Dužnici banke nastavit će s ispunjavanjem svih svojih obveza prema banci nakon što sud donese odluku o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka. Osigurani depoziti bit će dostupni vlasnicima u zakonom propisanom roku i po propisanoj proceduri, navode iz HNB-a.