Ako ne uspijemo ove godine izaći iz PPD-a., onda će se za 2015. vrlo detaljno gledati što Hrvatska poduzima s proračunom, kaže Ivana Maletić, HDZ-ova eurozastupnica

Svaka godina u proceduri prekomjernog proračunskog deficita izgubljena je godina. Novčane sankcije, poput zamrzavanja dijela kohezijskih fondova, krajnja su mjera, a znatno realnije posljedice odgoda su nekih ciljeva, kao što su ulazak u eurozonu ili lazak Hrvatske u Schengen.

Za razliku od optimizma ministra financija Borisa Lalovca, koji kaže da se Hrvatska "samo treba držati zacrtanog i dogovorenog s Europskom komisijom", premijer Zoran Milanović već je najavio da će, unatoč rebalansu, Hrvatska probiti 4,6 posto BDP-a deficita dogovorenog s Bruxellesom u okviru PPD-a. Komisija, zadužena za financijsku disciplinu, koja će u jesen pregledati hrvatsku prilagodbu, često je revidirala rokove nakon što članice ne bi ispunile ciljeve, no iz godine u godinu njezin nadzor jača. Kako se govori, službena upozorenja išla bi preko Komisije, a neslužbeni pritisak odrađivale bi ključne članice.

- Ako ne uspijemo ove godine izaći iz PPD-a., onda će se za 2015. vrlo detaljno gledati što Hrvatska poduzima s proračunom. Monitoring EK će postati konkretniji, tražit će jasnije mjere i objašnjenja. Neće dopustiti da se ciljevi ne ispunjavaju - kaže Ivana Maletić, HDZ-ova eurozastupnica i članica parlamentarnog Odbora za ekonomska i monetarna pitanja.

Bruxelles ostao ravnodušan

Bruxelles je ostao ravnodušan na hrvatske žalopojke zbog obveza koje proizlaze iz PPD-a. Koliko će se proračunska potrošnja morati rezati u rujnu još nije rečeno, ali u prvom dijelu godine PDV je podbacio više od milijardu kuna, i ako se tako nastavi do kraja godine neplanirani minus mogao bi biti oko dvije milijarde kuna, neovisno o izdacima koji su nastali u svibanjskim poplavama. Očekuje se smanjenje plaća u javnom sektoru, no toliki se minus ne može pokriti rezovima u tri mjeseca jer bi manjak na PDV-u mogao biti toliki da je upitna jedna mjesečna plaća. S rebalansom kresanja neće stati, jer se očekuje da će BDP ove godine zaroniti do jedan posto, a rast više nije siguran ni za 2015. U okolnostima kada pada BDP, a iscrpljeni su drugi oblici štednje, smanjenje deficita ispod 3 posto do kraja 2016. teško je dohvatljiv zadatak kojeg će Vlada pokušati izbjeći i rastegnuti na dulje vrijeme kao što su to učinili Slovenija, Mađarska i druge države koje su se prije Hrvatske našle u PPD-u.

Mađarska je jedina osjetila krajnju mjeru zbog nepoštivanja preporučene prilagodbe - zamrzli su im 500 milijuna eura iz kohezijskog fonda, no odluka je povučena zbog korekcija manjka. Treba napomenuti da je Mađarska dobila sankcije u jeku svađe premijera Viktora Orbana s EK, a gotovo istodobno, rokovi za ispunjavanje prilagodbe Francuskoj su, primjerice, produženi. Komisija u slučaju Hrvatske neće krenuti s drastičnim mjerama. Procedura nalaže davanje preporuka pa tek onda sankcije, koje mora podržati Vijeće, odnosno države članice. Puno strože bilo bi da je Hrvatska članica eurozone koje Bruxelles pak može kazniti s kaznom od 0,2 posto BDP-a. Opcija da Hrvatsku preuzme tzv. trojka, Komisija, MMF-a i Europska središnja banka, također ne postoji.

- Za države u monetarnoj uniji postoje novčane kazne jer svojim ponašanjem ugrožavaju euro. Za države izvan eurozone nema kazni, nego, de facto, svaka godina u proceduri znači i godinu dana udaljavanja od ulaska u monetarnu uniju ili, kao što slučaj kod nas, u Schengen. Udaljavamo se od svih drugih zajedničkih ciljeva. Onda može doći do blokade europskih fondova. Ali zaista, bilo kada se raspravljalo s EK ili u Europskom parlamentu, sankcije su navedene kao zadnja opcija. Za neprovođenje nekih drugih dijelova zajedničke pravne stečevine, poput učinkovitog korištenje obnovljivih izvora energije, postoje kaznene odredbe. No za ove makroekonomske ih nema, jer svi smatraju da je konsolidacija u interesu svake države - objašnjava I. Maletić. Komisija se, smatra, treba doživljavati kao partner.

- Komisija može pomoći, dati savjete, ona ima iskustva, zna što se loše događalo, reći kako izbjeći pogreške. No hrvatska Vlada prema Komisiji gradi odnos kontinuiranog nepovjerenja. Činjenica da EK ne može predvidjeti kako će reagirati vlada u Hrvatskoj je loše - naglašava.

Iskustva drugih zemalja u PPD-u, a u proceduri je bilo 25 država, pokazuju da su, osim dizanja prihoda zemlje najviše rezale socijalne naknade i plaće u javnom sektoru do 25 posto, smanjivale kapitalne investicije i ograničavale potrošnju po pojedinim proračunskim stavkama. U Hrvatskoj se očekuje donošenje zakona o oporezivanju kamata na štednju i zakona o porezu na nekretnine. Mimo tih dvaju poreza Milanović uvjerava da druge porezne presije biti neće, što znači da bi se deficit morao spuštati smanjenjem proračunskih rashoda. Ima li se na umu da glavninu troška čine plaće, mirovine, socijalne naknade i izdaci za kamate, upotpunjeni troškovima za članstvo u EU, proizlazi da bi Kukuriku koalicija u izbornoj godini morala vući nepopularne poteze od kojih je bježala sve ovo vrijeme.

Grčka je loš primjer

- Javnu upravu očajnički treba modernizirati i reformirati, što znači i smanjiti broj radnih mjesta - preporučio je novinar Financial Timesa Tony Barber, dobar poznavatelj domaće ekonomske situacije te bruxelleskih procedura.

- Nakon što 2010. grčka kriza eksplodirala, tamošnje stranke i birokracija dopustile su otpuštanja u privatnom sektoru, ali su "stali na zadnje noge" kad se počelo govoriti o otkazima u javnom sektoru. Posljedica takvog ponašanja je da administrativne i ekonomske reforme u Grčkoj nisu napredovale kako su trebale. Bude li Hrvatska slijedila loš primjer Grčke, bit će teže postići realne, dugoročne ciljeve. Pravi je problem u tome što političke stranke imaju partikularne interese. Glasove dobivaju od određenih socijalnih skupina. A te društvene skupine se protive reformama. Političari trebaju biti dovoljno hrabri da se suprotstave svojim glasačima koji blokiraju promjene - cijenio je Barber stanje za Večernji list.

Sve su glasnija razmišljanja u utjecajnim krugovima da bi za Hrvatsku najbolje bilo da se problem rezova riješi dovođenjem trojke iz Bruxellesa koji bi davali ton svim financijskim tijekovima u zemlji. Kako trojka dolazi samo u zemlje koje su u eurozoni, nas bi mogla disciplinirati "dvojka" - Komisija i MMF-a. Druga je mogućnost da Bruxelles zažmiri na probijanje dogovorenog deficita i glavninu tereta prilagodbe prebaci na iduću vladu, čija god ona bila.

vecernji.hr