Ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Čepurin je prošlog tjedna u intervjuu beogradskom tisku poručio kako bi "Srbija pucala sama sebi u nogu kad bi uvela sankcije Rusiji"

Bosanski i srbijanski dužnosnici odbili su u petak priključiti se sankcijama koje je Europska unija nametnula Rusiji zbog njezine uloge u ukrajinskoj krizi, nakon što je Europska unija zatražila od zemalja koje imaju aspiracije postati njezine članice da ne koriste ruske sankcije kako bi pojačano izvozile svoje proizvode u Rusiju.

 

Bosna i Hercegovina ne može odgovoriti zahtjevima Europske unije da se pridruži politici sankcioniranja Rusije zbog ukrajinske krize jer bi time svom gospodarstvu nanijela nenadoknadivu štetu, izjavio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Boris Tučić kako ga u petak citira sarajevsko "Oslobođenje".

Komentirajući upozorenje Europske unije upućeno zemljama koje imaju ambicije postati njenim punopravnim članicama da ne pokušavaju iskoristiti sankcije što ih je Unija nametnula Moskvi kako bi se ubacile na rusko tržište, Tučić je ocijenio kako je takva poruka prvenstveno političke naravi.

"BiH sebi ne može dopustiti luksuz da se odriče bilo kojega tržišta", kazao je ovaj dužnosnik dodajući kako je strateški interes njegove zemlje neprekidno jačati prisutnost na svim dostupnim vanjskim tržištima.

Nema obrazloženja

"Samim tim i bilo kakva pomisao o eventualnom uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji je bespredmetna", konstatirao je ministar Tučić.

On tvrdi kako vlastima BiH do sada nitko nije ponudio obrazloženje izjave Europske komisije kojom se poziva na usklađivanje vanjske politike zemalja-potencijalnih članica EU s onom koja se vodi iz Bruxellesa.

Tučić je konstatirao kako Europska komisija nije ponudila Bosni i Hercegovini ništa za uzvrat ukoliko se pridruži sankcijama protiv Rusije.

Ustvrdio je i kako se BiH "ne mogu isporučivati zahtjevi" da svoje djelovanje automatski prilagođava mjerama koje Unija provodi na temelju vlastite zajedničke vanjske i sigurnosne politike jer, primjerice, između Sarajeva i Bruxellesa nije na snazi ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) iako je on potpisan još 2008. godine.

SAA ne može stupiti na snagu sve dok BiH ne uspostavi jedinstveni mehanizam koordinacije odnosa sa EU a to u proteklim godinama nije bilo moguće zbog unutarnjih prijepora oko ovlasti entiteta i BiH kao države.

 Proces europskih integracija

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH izvjestili su kako u tu zemlju niti jedna ruska tvrtka nije uputila zahtjev za kupnju poljoprivrednih proizvoda nakon što je njihov izvoz na rusko tržište zabranila EU.

Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je beogradskom tisku da će Srbija zadržati svoju poziciju prema Rusiji i ukrajinskoj krizi i da ne može sudjelovati u sankcijama Europske unije Rusiji.

"Srbija neće mijenjati trenutnu poziciju koju ima prema Rusiji i krizi u Ukrajini. Mi se ne možemo priključiti sankcijama. Međutim, neminovno je postupno usuglašavanje naše vanjske politike s EU kao dio procesa europskih integracija", rekao je Dačić za beogradski "Blic" od petka uoči puta u Berlin gdje će mu domaćin biti šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier.

Ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Čepurin je prošlog tjedna u intervjuu beogradskom tisku poručio kako bi "Srbija pucala sama sebi u nogu kad bi uvela sankcije Rusiji", te da bi tu odluku mogao donijeti samo ‘političar samoubojica', te ukazao da "Rusija razumije specifičnu poziciju Srbije i želju vlade da se da se zemlja priključi EU" i cijeni "izbalansirano stajalište" srbijanskog državnog vrha glede sukoba u Ukrajini.

 Poglavlja u pregovorima

Osim postupnog usuglašavanja vanjske politike Beograda s Bruxellesom Dačić će u Berlinu tražiti i da se do kraja godine otvore poglavlja u pregovorima sa EU. Očekuje da će među temama razgovora biti i odnosi Srbije prema krizi u Ukrajini i sankcijama EU i Amerike, predsjedavanje Srbije OESS-om od iduće godine, eurointegracijski proces, te za Nijemce neizbježna tema - nastavak dijaloga Bedograda i Prištine.

Prema Dačićevim Riječima, stajalište Bruxellesa je da "ne treba otvarati druga poglavlja prije poglavlja 23 i 24 - o reformi pravosuđa i prava", koja je moguće otvoriti tek od proljeća sljedeće godine, dok Beograd drži da treba otvoriti poglavlja 32 i 35, koja se tiču trošenja proračunskog novca i odnosa sa Prištinom i to do kraja godine.

Šef srpske diplomacije nazočit će i konferenciji o Zapadnom Balkanu koja je u Berlinu 28. kolovoza zakazana na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel.