'I have a dream...' objavio je prije nekoliko dana Rimac na svom profilu na Facebooku, a uz post i fotografije zapuštenog dvorca.

Prije nešto više od godinu dana, na istom mjestu postao je sljedeće: 'Imam jednu ideju koja će nekima biti luda ili čak dekadentna. U Kerestincu (između Sv. Nedelje i Zagreba) postoji jedan stari dvorac koji propada. Mi planiramo (jednog dana kada budemo u mogućnosti) graditi tvornicu u okolici Zagreba. Mislim da bi bilo jako cool da dobijemo dvorac na korištenje, obnovimo ga i koristimo kao R&D centar (istraživanje i razvoj), a pokraj (ili malo dalje) sagradimo tvornicu za proizvodnju auta i komponenti.'

San mu se, čini se, polako ostvaruje jer, kako doznajemo, općina je zainteresirana za davanje dvorca u dugoročni najam na 50 ili 99 godina.

'Točno je. Obavili smo prvi krug pregovora. Iskazan je obostrani interes. U samom dvorcu bilo bi sjedište tvrtke i sklapanje automobila dok bismo na zemljištu u blizini gradili halu u kojoj bi se obavljao tzv. prljavi posao. Naravno, obnavljanje dvorca bilo bi obavljeno po svim pravilima konzervatorske struke, jer riječ je o spomeniku kulture prve kategorije. Bilo bi odlično da jednog dana Amerikanci dođu razgledati kako se sklapa automobil u objektu koji je stariji od njihove države', rečeno nam je iz Rimčeva PR tima.

 Burna povijest

Renesansno-barokni kaštel sagradila je grofovska obitelj Erdödy, koja je bila vlasnik okićkoga vlastelinstva. Dvorac u Kerestincu prošao je burnu povijest. Tu se 1573. odigrala jedna od važnih bitaka znamenite Seljačke bune, a utvrdu su nekoliko puta opsjedale i pljačkale osmanske čete. Dvorac je proživio više pregradnji, rušenja i obnova. U 19. stoljeću dovršeno je uređivanje reprezentativnog perivoja s dvorskim jezerom, koji je obuhvaćao površinu veću od sedam hektara.

Veći građevinski zahvati obavljeni su opet početkom 20. stoljeća, kada se nastojalo popraviti rušenje koje je iza sebe ostavio potres 1880. godine. Obnova je počela odmah nakon potresa, ali obitelj Pallavicini nije uspjela završiti radove. To je učinila tek obitelj Turk početkom 20. stoljeća. Tada kerestinečki dvorac dobiva današnje gabarite.

Početkom Drugog svjetskog rata, postaje ustaški zatvor, u Domovinskom ratu služi kao zatvor za ratne zarobljenike u kojem su ispisane neke od najmračnijih stranice novije hrvatske povijesti. Početkom 2010., država ga prepušta na korištenje općini Sveta Nedelja koja je u dvorcu i na zemljištu oko njega imala u planu sportsko-rekreacijsku oazu.