U stonskoj Solani ovog ljeta nije ubrano ni zrno soli. Kiše koje su padale tijekom srpnja usporavale su kristalizaciju, a oborine u kolovozu potpuno su uništile i posljednje nade da će se iz bazena izvući barem nešto. Bazeni danas zjape prazni, umjesto kristalizirane soli u njima je bočata voda, a turisti koji dolaze vidjeti solanu iznenađeni su, misleći da se sol više ne proizvodi na nepreglednim slanim poljima.

Dok se nekada moglo prikupiti i do 1300 tona industrijske i konzumne soli, koja se u skladišta odvozila vagonima, danas u solani nema doslovno ničega. Umjesto zvuka lokomotive i punih vagona soli, koje su punili deseci turista i sezonskih radnika, danas samo sablasna tišina i jedan vagon soli kao podsjetnik na neka bolja vremena. Turisti zastaju pokraj njega i fotografiraju ga, a neki i uzimaju sol u ruku da se uvjere da je to sol.

Srećom, skladišta su puna

Vlasnik i direktor Solane Ston Sveto Pejić kaže da nije očekivao krah ovogodišnje berbe soli.

- Nadali smo se da će se nešto izvući u kolovozu, ali što je, tu je. Nećemo kukati. Najvažnije je da na hrvatskom tržištu neće nedostajati soli iz naše solane jer su nam skladišta puna, u njima ima dovoljno i konzumne i industrijske soli - objasnio je Pejić i utješio brojne zaljubljenike u stonsku sol da se ne trebaju brinuti jer soli ne može manjkati.

Unatoč tome što je ovogodišnji urod potpuno podbacio, soli iz Stona ima dovoljno. Više je razloga tomu, a glavni je uvoz soli iz zemalja Magreba, koji je Stonu postao nelojalna konkurencija pa su skladišta puna iz berbi proteklih godina. Riječ je o količini od oko 2500 tona soli namijenjenoj za posipanje cesta u zimskim mjesecima.

Sol se u Stonu proizvodi isključivo ljudskim radom, uz pomoć sunca i vjetra, a tehnologija se nije mijenjala od vremena Dubrovačke Republike, pa nije konkurentna na tržištu, iako je nemjerljivo kvalitetnija. Tako proizvedena ekološka sol mogla bi postati izvorni hrvatski brend na zahtjevnom europskom tržištu.

Međutim, to nužno zahtijeva velika ulaganja i stručno-marketinšku pomoć, a Pejić se nada da će se dio novca iz pretpristupnih fondova europske unije namijenjenog Hrvatskoj utrošiti upravo u Stonu. Ipak, najveći neprijatelj solane su kiše tijekom ljetnih mjeseci, koje u samo nekoliko sati mogu uništiti ono što se mjesecima stvaralo u bazenima, pa je tako ovo najgora sezona za solanu u posljednjih četrdesetak godina.

Atrakcija za posjetitelje

- Situacija je jako loša. Palo je 150 litara kiše po četvornome metru i uništilo sol u bazenima na samoj granici soljenja - ističe tehnolog u Solani Senio Medi, naglašavajući da soli u skladištima ima dovoljno.

- Ovo je sistem zasoljene juhe - ako vam je slano, dodate dva deca vode i sve se vraća na staro. Tako je i u bazenima, ako padne kiša, koncentracija soli se gubi - objasnio je Medi.

Dok se zbraja ovogodišnja šteta koju su usred ljeta nanijele kiše kakve ne pamte ni najstariji Stonjani i Pelješčani, najstarija europska solana ostaje atrakcija za stotine domaćih i inozemnih posjetitelja. Iako ovoga ljeta nisu mogli vidjeti kako se sol bere, ukrcava, otprema i skladišti, njih itekako zanima tehnologija proizvodnje soli.

- Ovo je fantastično. Prvi put sam ovdje, sve je tako mirno i tiho, odmor za dušu - kazala nam je Ana iz Slovačke, koja je kupila suvenir - čistu stonsku sol u ljušturi Jakobove kapice.

Slobodna Dalmacija