Ne smatram da smo kao pršutari izgubili ulaskom u Europsku uniju, već naprotiv, da nam je to izvrsna prilika da predstavimo naš proizvod, kaže Lukin

Nagrada je u Istri stigla u jakoj konkurenciji, i to dimljenih pršuta s kožom, uz sudjelovanje 36 pršutara. Time je nastavljena tradicija osvajanja odličja zadarskih predstavnika na prestižnoj smotri koju je obišlo 20 tisuća posjetitelja, piše Narodni list

-Nagrada nam znači i veliki poticaj. Premda je za mene bila iznenađenje, nadao sam joj se, ali da će baš biti zlatna...- otkriva Mate, priznajući da treba imati i sreće, jer "svaki pršut ima posebnost, može se dogoditi i greška". No, međunarodna kolajna nije baš mala stvar. U čemu je tajna?

-U nekom pravom smislu je i nema. Mi imamo Bogom danu mikrolokaciju za proizvodnju pršuta, iznimna okusa i mirisa. Ispod našeg "svetog brda", Velebita, blizu mora, na spoju mediteranske i kontinentalne klime, snažan je utjecaj morske soli, uz stalnu cirkulaciju zraka s hladnom burom- tvrdi Lukin i naglašava kako je okosnica svega- sirovina.

-Konkretno, danas je na našem tržištu 90 posto pršuta iz hibridnih svinja, uzgajanih u "umjetnim" tovilištima. Time dobivamo industrijsku proizvodnju koja za vrhunsku deliciju nije specifična. Ključna "karika" je svinja stara najmanje godinu dana, hranjena po uvjetima lokalnog gospodarstva, uzgojena na otvorenom, domaćom hranom, bez dodataka i primjesa kao što su supermoderni lijekovi ili ubrzivači rasta. Na našem županijskom prostoru u dobrom smjeru ide AGRRA koja je s Poljoprivrednim fakultetom iz Zagreba pokrenula pilot projekt uzgoja domaćih svinja s proizvodnjom domaćeg pršuta koji bi mogao rezultirati time da naš pršut bude jedinstven, brendiran i takav prepoznat, ne samo u RH. Nešto kao španjolski koji je za nas ostale "NBA"- slikovito pojašnjava Mate Lukin dodajući kako trenutno u Hrvatskoj ima jako puno pršutana, ali je u tome zadarski kraj prilično pasivan i marginaliziran.

-To je šteta. Nekada smo, na čelu s PZ Posedarje, koju je poslije preuzeo Tankerkomerc, držali značajan dio tržišta. No, njezinim smo se padom, kao lokacija za proizvodnju pršuta, našli na dnu ljestvica. Radimo individualno, nas pet ili šest firmi, ali skupa dobivamo daleko manju količinu u odnosu na raniju, pa su nas pretekla ostala područja, naročito Splitsko-dalmatinska županija koja nas je deseterostruko "prešišala"- rezignirano veli Lukin ponavljajući da bi Zadar s mesom svinja "zemljopisnog porijekla" mogao iznjedriti i "producirati" pršut u samom vrhu svjetskih suhomesnatih proizvoda. Tada ni izlazak na tržišta EU ne bi bila "nemoguća misija".

EU kao prilika

-Ne smatram da smo kao pršutari izgubili ulaskom u Europsku uniju, već naprotiv, da nam je to izvrsna prilika da predstavimo naš proizvod, a izvezemo li deset posto količine koja se uveze, a uveze se oko 2.000 tona pršuta, napravili smo sjajnu stvar- drži Mate Lukin navodeći kako se proizvodi njegova tvrtke za sada plasiraju na hrvatsko tržište i to uglavnom putem maloprodajnih dućana, restorana i delikatesa.

Blizu 100. rođendan

Mesnica Lukin se proizvodnjom i preradom mesa, od otkupa stoke do distribucije svježeg i sušenog mesa, bavi četiri generacije, od 1919. do danas, već 95 godina. Pored pršuta, poznata je po izradi šokola, dalmatinske pancete, napose popularnih zadarskih duvenica.

Međunarodni sajam u Tinjanu, u Mesnici Lukin drže kao uzor kojim bi se morala povesti i Zadarska županija.

-Imamo i znanja i mogućnosti napraviti nešto slično, tu kod nas. Možda i idućeg ljeta. To fali Dalmaciji, a idealna za tu svrhu bi bila Noć punog mjeseca koja bi time dobila novi zamah. U srcu sezone mogli bi izložiti i okupiti na jednom mjestu, vrhunske pršutare, vinare, maslinare, male proizvođače smokava, meda, džema.