Hrvatska iskoristila tek 45 posto novca iz fondova Europske unije
Do prvog prosinca 2014. godine Hrvatska je iz fondova Europske unije za razdoblje 2007.-2013. od raspoloživih 1,45 milijardi eura apsorbirala tek oko 45 posto dodijeljenoga iznosa, dok su Litva i Estonija povukle više od 90 posto odobrenih sredstava, Poljska 82, a Slovenija 76 posto.
Iz zajedničke blagajne u Bruxellesu Hrvatska u novom financijskom razdoblju do 2020. može dobiti više od osam milijardi eura, naravno ukoliko uspije ponuditi kvalitetne projekte.
Niska iskorištenost izdašne europske financijske omotnice u proteklim godinama nije iznenađenje za Ružicu Gelo, direktoricu Centra za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ocjenjujući efekte ostvarene tijekom prvih godinu i pol članstva RH u Uniji Gelo ističe:
"Iako političari iz vladajuće garniture navode kako su do sada povučeni milijuni eura pravi učinak europskih fondova na hrvatsko gospodarstvo bit će mjerljiv za sedam godina, što u našem slučaju znači tek tamo 2019."
Zbog toga, kaže Gelo, možda i nije baš uputno danas uspoređivati Hrvatsku i postignuća vezana 12 novijih članica EU.
Ipak, upozorava, trenutačna ocjena o pripremljenosti projekata za korištenje sredstava mogla bi i morala biti značajno bolja nego što jest.
Upravo iskustva svih zemalja koje su prije Hrvatske ušle u Uniju, podsjeća, svjedoče o golemoj važnosti europskih fondova za javne investicije, ali upozoravaju i na činjenicu da presudnu ulogu u povlačenju tih sredstava imaju kvalitetne nacionalne politike koje su temelj za kreiranje i pripremu investicijskih projekata.
Fondovi EU, pokazalo se u proteklim godinama, bili su spasonosno rješenje za sve zemlje središnje i istočne Europe premda je u svim tim državama u prvim godinama nakon njihovog pristupanja u članstvo EU došlo do pada ključnih parametara u gospodarstvu.
"Što je država siromašnija, to su joj europski fondovi važniji u javnim investicijama. U uvjetima krize kao što je sada u Hrvatskoj, ti su fondovi jedini izvor za javna ulaganja," ističe direktorica Komorina Centra za EU.
Hrvatska godišnje do 2020. može dobiti više od milijardu eura što je svrstava u središnju poziciju rang liste ostalih članica. Stoga je trenutačno najvažnije definirati kvalitetne projekte, neovisno jesu li u pitanju alokacije u segmentu zaštite okoliša, voda, obnove željeznice i slično.
Zadovoljna je inicijativom koju svjedoči poduzetnički sektor, projekti su u visokoj fazi pripremljenosti što najavljuje kako će vjerojatno optimalno iskoristiti moguća sredstva iz EU fondova.
Kako bi
se što bolje iskoristio potencijal fondova EU koji mogu pokrenuti
investicije i poslovne aktivnosti Hrvatska gospodarska komora,
najavljuje Gelo, priprema brojne nove usluge za poduzetnike. Članstvu na
raspolaganju je i Zajednica poslovnih savjetnika s bazom podataka
njihovih EU projekata, uz besplatne savjete i ocjene projekata koji će
aplicirati za novac iz fondova EU.
Poslovni.hr
Vezane vijesti
-
Premijer Andrej Plenković istaknuo je u srijedu kako je Hrvatska u osam godina članstva u EU povukla 50 milijardi kuna više nego je uplatila, naglasivši kako problema u povlačenju novca iz europskih fondova ima u svim zemljama.
-
Na 78. sjednici Vlade Republike Hrvatske ministrica Nataša Tramišak predstavila je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.
-
Na 74. sjednici Vlade Republike Hrvatske državni tajnik Velimir Žunac predstavio je Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno.
-
Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu u Saboru kako nam Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) treba pomoći da što prije prebrodimo krizu, a naglasio je i kako nije riječ o "helikopterskom novcu" koju će se dati svim privatnim kompanijama koje ga trebaju.
Izdvojeno
-
Vaterpolisti dubrovačkoga Juga osvojili su pokal LEN Eurokupa svladavši u finalu u Rijeci Primorje EB s 12-6 (3-1, 1-1, 6-2, 2-2).
-
Nogometaši Dinama nastavili su pobjednički prvenstveni niz svladavši kao gosti koprivnički Slaven Belupo sa 3-2 (0-1).
-
Promjenljivo i nestabilno. Uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša i pljuskovi s grmljavinom koji lokalno mogu biti izraženiji.
-
Deseto i posljednje izdanje Regius Festivala najavljeno je za 12. i 13. srpnja ove godine na jedinstvenoj dalmatinskoj festivalskoj lokaciji Martinska. Desetim Regiusom završava tradicionalni šibenski glazbeni projekt koji je svoje prvo izdanje imao još 2011. godine.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.