U vrijeme gospodarske krize koja ne jenjava, vijesti o poduzetničkom uspjehu i razvoju doista su rijetke. Uz turizam koji u Zadarskoj županiji, kao i cijeloj Hrvatskoj gotovo još jedini ima pozitivne rezultate, malo je sektora u kojima se može uspješno poslovati. Jedan od njih, s izuzetnim potencijalima, svakako je sektor marikulture i ribarstva, piše Narodni list

Rast u ovom sektoru ponajprije se pokazuje u najvećoj hrvatskoj tvrtki - zadarskom Cromarisu koji je i 2014. završio vrlo uspješno, no isto tako i u ostalim tvrtkama i zadrugama, koje posljednjih godina značajno investiraju u proizvodnju i preradu, kako bi na zahtjevno europsko tržište izvozili finalni proizvod, a ne samo sirovinu.

Uspjeh Cromarisa

Vodeća hrvatska tvrtka u području marikulture, zadarski Cromaris, prošlu je godinu završila izuzetno uspješno. U 2014. godini ostvarena je proizvodnja i prodaja veća od 5.600 tona, što je rast od preko 50 posto u odnosu na 2013., koja je također bila vrlo uspješna. Time je u samo nekoliko godina Cromaris upeterostručio proizvodnju i na putu je ostvariti ambiciozni plan povećanja proizvodnje na 10.000 tona kvalitetne bijele ribe do 2018. godine.

U tijeku je i izgradnja novog mrjestilišta u Ninu i pogona za predrast u Lamjani, investicija vrijedna više od 100 milijuna kuna, što je trenutno najveća investicija u hrvatskom ribarstvu. Treba napomenuti kako je u ukupnom rastu najveći udio u izvozu, koji je porastao za čak 100 posto i sada Cromaris gotovo tri četvrtine svojih proizvoda izvozi u vodeće europske trgovačke lance u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Srbiji i Češkoj.

Izuzetan je njihov proboj na zahtjevno talijansko tržište, ponajviše zahvaljujući kvaliteti, brzini otpreme i svježini njihovih proizvoda, jer uspijevaju na tom tržištu dostaviti ribu unutar samo jednog dana.

-Uz otvaranje novih tržišta, snažan rast količinske prodaje, u 2014. ostvaren je i značajniji vrijednosni rast prihoda od 68 posto. Investiranje u najsuvremeniju tehnologiju u marikulturi omogućilo je brz i kontroliran rast i razvoj tvrtke, te daljnje optimiziranje troškova proizvodnje. Ova ulaganja svrstavaju Cromaris u red vodećih tehnoloških tvrtki te dodatno učvršćuju poziciju među najvećim svjetskim proizvođačima bijele ribe. - rekao je Goran Markulin, direktor Cromarisa.

Tu je također i izgradnja pet novih katamarana za rad na uzgajalištima, koje su projektirali upravo Cromarisovi stručnjaci. Početkom ove godine s radom počinje i SAP, integrirani informacijski sustav koji će Cromarisu dati dodatnu prednost u odnosu na konkurenciju.

Za daljnji rast zadarska tvrtka u ovoj godini počinje aktivnosti oko certifikacije najzahtjevnijeg standarda u marikulturi - Global GAP, niz aktivnosti usmjeren je na razvoj kamenica i brojne druge projekte, kojima Cromaris ide prema cilju postati europski lider u marikulturi.

Talijansko tržište

Uz Cromaris posljednjih su nekoliko godina u ovom sektoru sve uspješnije i druge zadarske tvrtke, od ribarske zadruge Omega 3 iz Kali, koja je u poslovnoj zoni Šopot izgradila moderni proizvodni pogon, tvrtke Marikomerc koja je u zoni Grabi izgradila pogon za skladištenje i obradu smrznutih morskih proizvoda, tvrtke Mišlov koja također u Poličniku ima pogon, zadruge Ribarska sloga koja se upušta u investiciju tešku 15 milijuna kuna i drugih.

Svi oni proizvode plasiraju na domaćem i stranom tržištu, a obzirom na blizinu i veličinu, svakako je najzanimljivije talijansko tržište. To se pokazuje i po interesu za predstavljanje na manifestaciji SIGEP & RHEX - sajmu slastičarstva, hotelijerstva, ugostiteljstva, hrane pića i prateće opreme, koji započinje ovog vikenda u talijanskom Riminiju.

Od 17. do 21. siječnja će se na zajedničkom štandu Hrvatske gospodarske komore predstaviti Marikomerc d.o.o. Zadar s uzorcima proizvoda na bazi ribe namijenjenih restoranima i hotelima, Mišlov d.o.o. Kali s programom smrznute plave ribe i Ribarstvo F d.o.o. iz Cresa s uzgojenom bijelom ribom (brancin i orada).

Kako ističu iz HGK, namjera ovog sajamskog nastupa je održati dobre postojeće kontakte kao i ostvarenje novih kontakata između naših proizvođača ribljih prerađevina te talijanskih veletrgovaca i hotelijera kao glavnih kupaca naših proizvoda. Značaj ovog sajma pokazuje se u brojkama, jer se u Riminiju okuplja 24.000 izlagača iz cijelog svijeta, uz 170.000 posjetitelja. Prošlogodišnji rast od 32 posto pokazuje snagu i značaj ovog sajma čak i u vrijeme globalne krize.

Nastup na ovom sajmu mnogim je tvrtkama otvorio talijansko tržište, a tome se nadaju i iz relativno mlade tvrtke Mišlov d.o.o. iz Kali. Obiteljska je to tvrtka iz Kali koja iskustva predaka pretače u suvremeni ribolov i preradu, a još je jedna u nizu tvrtki koja je shvatila da za uspjeh moraju staviti naglasak na kvalitetu svojih proizvoda i brzinu kojom ih dopremaju do kupaca.

-Naša se tvrtka bavi ulovom i preradom ribe, a dobar dio hrvatske ribe ide na talijansko tržište i nama je to izuzetno zanimljivo. Prvi put nastupamo na sajmu i nadamo se sklopiti kontakte i otvoriti se tom tržištu, još smo mlada tvrtka, radimo pogon za preradu u Poličniku i pokušavamo se probiti. - objasnio nam je Milivoj Mišlov razloge za nastup na jednom od najznačajnijih europskih sajmova.

Značajne investicije i rast koje usred globalne krize imaju zadarske tvrtke i ribarske zadruge pokazuju potencijal razvoja marikulture, kao i svijest zadarskih poduzetnika da se na zahtjevnom europskom tržištu i općenito u ovom poslu moraju dokazati kao finalni proizvođači. Biti uzgajivač ili poluprerađivač za druge je izvoz sirovine, koji se, kao i u drvnoj industriji, ne isplati.

Nažalost, uz agilnost i uspjehe hrvatskih poduzetnika i država bi trebala raditi na razvoju hrvatskog brenda u marikulturi, jer obzirom na relativno male kapacitete Jadranskog mora, naši proizvodi ne mogu se probijati masovnom proizvodnjom, već isključivo kvalitetom, za što je upravo brendiranje najvažnije. Kako bilo, već iz poslovnih uspjeha tvrtki poput Cromarisa i sve agilnijih manjih tvrtki poput Marikomerca, Mišlov d.o.o. i ostalih, jasno je da marikultura postaje jedna od najvažnijih industrijskih grana zadarskog gospodarstva.