Preporuke Europske komisije Hrvatskoj vezane uz konsolidaciju javnih financija i provedbu strukturnih reformi provode se, ali nešto sporije od planiranih rokova, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade njezin potpredsjednik i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.

 

Podsjećajući da je Hrvatska u režimu specifičnih preporuka u okviru Europskog semestra, Grčić je, predstavljajući drugo tromjesečno izvješće - za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca prošle godine - ocijenio da se preporuke provode u svih osam područja, ali nešto sporije od planiranog tempa.

Nabrajajući što je provedeno i što se namjerava provesti u sljedećem razdoblju, Grčić je spomenuo da je u području sređivanja javnih financija započeto dubinsko snimanje troškova, a u okviru reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava donesene "neke važne odluke koje nisu uvijek u suglasju s onim što traži Europska komisija".

Pri tome je istaknuo da Vlada trenutno ne planira ubrzavanje planiranog usklađivanja dobi za umirovljenje iznad 67 godina.

Kaže da je napredak postignut i u području tržišta rada i poslovnog okruženja.

"U području boljeg upravljanja državnog imovinom, Vlada je na tragu novog načina biranja uprava javnih poduzeća, a to znači javnim natječajem ili angažmanom head hunting agencija", izjavio je Grčić.

Što se tiče napora za ublažavanje problema nelikvidnosti, podsjeća na dovršetak procesa predstečajnih nagodbi, a kreće se i s primjenom novog stečajnog zakona.

Grčić je ujedno izvijestio da je nadzorna delegacija Europske komisije trenutno u Hrvatskoj i da analizira provedbu preporuka.

Niz preporuka EK

Početkom lipnja 2014. godine Europska komisija je Zagrebu uputila niz preporuka za provedbu strukturnih reformi. Hrvatskoj je tada Komisija preporučila da u potpunosti provede proračunske mjere za 2014. godinu, te da pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016. godinu. Također je preporučila da pojača nadzor na rashodovnoj strani i da do ožujka sljedeće godine provede temeljitu reviziju rashoda.

Od Hrvatske se zatražilo i da se ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina, da se provede druga fazu reforme tržišta rada, da se razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

Tražilo se također da se poduzmu daljnje mjere na poboljšanju poslovnog okruženja te da do ožujka sljedeće godine utvrdi cilj znatnog smanjenja administrativnih zahtjeva, uključujući i parafiskalne namete.

Komisija je zatražila od Zagreba i da do listopada 2014. izradi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom i osigura da se državnim tvrtkama upravlja na transparentan i odgovoran način. Također do kraja ove godine treba se pojačati i ulogu trgovačkih sudova u nadzoru transparentnosti i zakonitosti u provedbu predstečajnih nagodbi.

Preporuke koje Komisija upućuje zemljama članicama dio su Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere.

Te preporuke za svaku članicu EU-a temelje se na iscrpnoj analizi dokumenta koje su Komisiji dostavile sve zemlje članice - nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije. Hrvatska je vlada prihvatila 24. travnja i poslala u Bruxelles Nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine.

Osim na analizi podnesenih dokumenta, preporuke se temelje i na analizi ekonomske i proračunske situacije u svakoj zemlji članici, kao i o stanju na tržištu rada. Države članice moraju ih uzeti u obzir pri izradi proračuna i reformskih programa za 2015. godinu.

Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava iz europskih fondova.