Premda je ohrabrujući podatak da je u prošloj godini zaustavljen pad stranih ulaganja, potrebno je sustavno poraditi na unaprjeđenju poslovne klime u Hrvatskoj

Ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosio je 2,876 milijardi eura od čega se 1,486 milijardi eura odnosilo na tzv. kružna izravna ulaganja koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera, u Republiku Hrvatsku i inozemstvo.

 

"Ukoliko isključimo učinak kružnih ulaganja, ukupni iznos izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini bio je niži tj. iznosio je 1,39 milijardi eura. Navedeni iznos je za 655 milijuna eura viši u usporedbi s 2013. Tako je nakon snažnog dvoznamenkastog godišnjeg pada zabilježenog u 2013. (-34%) u prošloj godini ostvaren relativno značajan porast stranih inozemnih ulaganja (+89%). Međutim, vrijedi naglasiti da je takav rast prvenstveno posljedica iznimno niske baze iz 2013. u kojoj se iznos stranih ulaganja spustio na razinu od svega 735 milijuna eura", navodi se u analizi RBA.

"Zlatno doba" od 2006. do 2008. godine

Hrvatska je najveća strana ulaganja imala u razdoblju između 2006. i 2008. godine, prvenstveno zahvaljujući vlasničkim ulaganjima. U tom trogodišnjem razdoblju (izuzimajući učinak kružnih ulaganja) ukupna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 8,8 milijardi eura.

Nakon toga došlo je do snažnog pada stranih ulaganja te su u razdoblju od 2009.-2010. godine prosječno godišnje iznosila oko 1,6 milijardi eura (isključujući efekt kružnih ulaganja).

"Uslijedilo je daljnje pogoršanje kroz naredne dvije godine te je iznos izravnih ulaganja zabilježio prosječnu godišnju vrijednost od oko 1 milijardu eura. Stoga usporedivši prošlogodišnji iznos ostvarenih stranih ulaganja u Hrvatsku s primjerice 2009. godinom pokazalo se da su ona za gotovo 14% niža", navode analitičari RBA.

Važno je napomenuti da iako je Hrvatska prije krize bilježila relativno visok iznos izravnih stranih ulaganja ona su uglavnom bila posljedica privatizacija. Istovremeno su takva ulaganja uglavnom bila usmjerena u sektor nerazmjenjivih dobra (poput financijskog sektora i trgovine) uz istovremeni izostanak priljeva tzv. greenfield investicija i ulaganja u sektore razmjenjivih dobara. U tom pogledu ni 2014. nije donijela bitnije promjene.

"Promatrajući sektorsku strukturu izravnih stranih ulaganja u prošloj godini pokazalo se da ona pretežito dolaze iz sektora financijskog posredovanja, zatim od ulaganja u nekretnine i poslovanja nekretninama, od ulaganja u hotele i restorane te od trgovine na malo. Premda je ohrabrujući podatak da je u prošloj godini zaustavljen pad stranih ulaganja, potrebno je sustavno poraditi na unaprjeđenju poslovne klime u Hrvatskoj kroz poticanje stranih ulaganja posebice u sektor razmjenjivih dobara", zaključuju analitičari RBA.