Padaju zatezne kamate. U Sabor po hitnom postupku stiže Konačni prijedlog zakona o obaveznim odnosima kojim Vlada smanjuje zatezne kamate za 30 do 50 posto... Kamate za blokirane i zadužene građane od 1. srpnja padaju za 4 posto, s 12 na maksimalnih 8,4 posto. Konkretne uštede za građane, prema novom zakonu, bit će do čak 50 posto, objašnjava financijski stručnjak RRIF-a, Šime Gusić.

" Kad bi građanin imao zakašnjenje u plaćanju od 1000 kuna, do sad bi plaćao 120 kuna zateznih kamata na godinu dana, a sad bi ta zatezna kamata bila oko 81 kunu", pojašnjava. Osim što će pomoći dužnicima, vladine mjere izravan su rezultat svega što je napravljeno tijekom kolektivne tužbe u slučaju Franak te odluke Vrhovnog suda, smatra Ilija Rkman iz Udruge Potrošač:

"Ovo je sigurno bar mali iskorak i mala pomoć onima koji imaju dugoročne hipotekarne i stambene kredite, da se konačno definira ta referentna kamatna stopa koju do danas nismo imali definiranu zakonom," kaže Rkman.Od zateznih kamata rasterećuju se i tvrtke. Kamate za trgovačka društva s 15 past će na 10,14 posto, a smanjuje se i iznos najvećih dopuštenih kamata, pa će one tako s dosadašnjih 11 pasti na 10,14 posto.

Dosadašnje zatezne kamate bile su poprilično visoke, ocjenjuje Gusić i dodaje:

 "To je dobro i za gospodarske subjekte i stanovništvo. Bez obzira što je moguće da je Vlada poduzela tu mjeru i zbog drugih razloga, ali svejedno, s obzirom na to da je smanjenje opterećenja za blokirane građane- to je u svakom slučaju za njih dobro", poručuje Gusić.No u Udruzi Blokirani ne dijele to mišljenje. Možda će ova mjera pomoći novoblokiranima, no za 322 tisuće blokiranih ona realno dolazi prekasno, ocijenio je Mario Strinavić iz Udruge.

"Tu su već kamate ogromne tako da na smanjenje tog duga ove zatezne kamate neće utjecati i građani koji su u dugotrajnoj blokadi više od 1000 dana neće osjetiti nikakve rezultate te mjere. Za novoblokirane će možda to biti olakotna okolnost, ali ta mjera je zakašnjela", kaže Strinavić.

Izmjene zakona pozdravljaju i u Hrvatskoj udruzi banaka, no šef HUB-a Zoran Bohaček ipak upozorava da je administrativno određivanje cijena kredita suprotno načelima tržišne ekonomije, zbog čega je HUB predložio brisanje dodatnog ograničenja za ugovorne kamate na stambene i potrošačke kredite.