Hoće li se hrvatsko graditeljstvo, nakon šest godina kontinuiranog pada, napokon početi oporavljati?

Početkom ove godine usporen je pad aktivnosti hrvatskoga graditeljstva, što se znatnim dijelom može pripisati izuzetno niskim statističkim pokazateljima, objavljenima za prošlu godinu. No, situacija u graditeljstvu i dalje je teška zbog izostanka oporavka investicijskih aktivnosti javnog i privatnog sektora, stoji to u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

 

Aktivnosti u graditeljstvu u ožujku i travnju ove godine zabilježile su mali rast od 0,1 % na godišnjoj razini te zaustavljanje negativnog trenda koji je trajao uzastopno 6 godina. U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, graditeljstvo je u svom opsegu smanjeno gotovo za polovinu. „Građevinskim tvrtkama potrebno je osigurati olakšane uvjete kreditiranja, manje kamatne stope i veću pravnu sigurnost, odnosno zajamčenu visinu kamata na kredite i druge pogodnosti", rekao je direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK Damir Percel.

Dodao je i kako se, uz spomenute mjere, trebaju ukloniti administrativne i druge prepreke, bitno poboljšati poduzetnička klima te valjano upotrijebiti članstvo RH u EU i energetski geopolitički položaj RH. „Sve su to osnovni preduvjeti za poboljšanje gospodarskog stanja", zaključuje Percel.

Hoće li se hrvatsko graditeljstvo, nakon šest godina kontinuiranog pada, napokon početi oporavljati, ovisi o brojnim čimbenicima. Intenzitet će oporavka ovisiti o upotrebi trenutno dostupnih potencijala, koji su bitno smanjeni u odnosu na razdoblje prije krize. Da nema mjesta pretjeranom optimizmu, pokazuju i podaci od prvih pet mjeseci ove godine, prema kojima je izdano 9,4 % građevinskih dozvola manje nego u istom razdoblju lani. Jedino je značajno povećana njihova predviđena vrijednost, za oko 14,9 %. To je nastavak prošlogodišnjeg trenda, kada se gradilo malo objekata, ali s većom financijskom vrijednošću. Pred hrvatskim graditeljstvom još je jedna teška godina, ali činjenica da gospodarska kriza polako jenjava daje naslutiti kako će se to pozitivno odraziti i na ovu djelatnost. Promatrajući statističke podatke, potpora oporavku građevinske aktivnosti dolazi prvenstveno od povećanja planiranih radova na zgradama. Valja istaknuti da sadašnji broj stanova u izgradnji i njihova korisna površina predstavljaju tek trećinu izgrađenih u 2007. ili 2008. godini. Situaciju mogu poboljšati prvenstveno projekti koji će donekle spriječiti urušavanje gospodarstva i potaknuti zapošljavanje, a to su obnova ovojnica zgrada, primjena projekata javno-privatnog partnerstva na području komunalnih djelatnosti i zaštite voda, projekti izgradnje plinskih i vodovodnih instalacija, kanalizacije i drugih cjevovoda, projekti komunikacijskih i energetskih vodova. Riječ je o investicijama koje imaju relativno brz povrat uloženih sredstava.

No, u projektima je ipak najperspektivnije područje turizma. Uz postojanu stopu rasta dolazaka turista svake godine, projekti poboljšanja smještajne ponude nude zanimljive razvojno-investicijske projekte, ali je opseg svega toga premalen. Stoga, hrvatsko graditeljstvo spasiti i preporoditi mogu samo velika ulaganja, ali ipak navedene aktivnosti mogu zaustaviti trend propadanja kvalitetnih graditeljskih tvrtki te otpuštanja i odlazak radnika. „Vrlo je važno zaustaviti i odlazak stručne radne snage, osobito u svjetlu donošenja odluke o ukidanju radnih dozvola, s primjenom od 1. srpnja 2015. godine, za radnike RH u Njemačkoj i drugim tvrtkama članicama EU. Naime, iako se ne očekuje neki značajniji odljev radnika iz RH na rad u inozemstvo, financijske mogućnosti građevinskih tvrtki te sustav vrednovanja rada i nagrađivanja ne stimuliraju kvalitetne radnike, zapravo djeluju negativno, a posljedica je toga da oni svoj posao ne obavljaju potpuno odgovorno i profesionalno", smatra Percel.

U poticanju graditeljstva, država i resorna ministarstva su se, uz visokogradnju, u proteklom razdoblju trebala orijentirati na projekte koji se mogu financirati iz fondova Europske unije ili krenuti u izvoz graditeljstva. Izostanak se domaće investicijske aktivnosti u RH neće moći nadoknaditi niti upotrebom potencijala fondova Kohezijske politike EU, i to zbog nedovoljne brzine pripreme, ali i smanjenoga kapaciteta graditeljstva. Jednako tako, ovo se odnosi i na potencijal koji pruža tzv. Junckerov investicijski plan.