Istraživanje:
39 posto Hrvata kasni na posao
Nadređeni zbog kašnjenja u najvećoj mjeri prigovaraju najmlađim ispitanicima
Prema mnogim istraživanjima, većina zaposlenika htjela bi da dan
umjesto 24, traje 31 sat kako bi stigli obaviti sve poslove. Stoga nije
ni čudno da neki, zbog umora, obaveza ili krive organizacije vremena
ponekad zakasne na posao. Kakve isprike za kašnjenje na posao smišljaju
hrvatski zaposlenici istražio je MojPosao na više od 300 ispitanika.
Najviše ispitanika, njih 39 posto, kasni na posao samo u izvanrednim
situacijama, dok petina, odnosno 21 posto navodi da nikada ne kasni.
Problema s točnim dolaskom na posao ima 13 posto ispitanika koji kasne
barem jednom tjedno na posao, dok ih 10 posto priznaje da kasne gotovo
svaki dan. Ponekad, odnosno rjeđe od jednom tjedno, kasni 14 posto
ispitanika, dok ih tri posto ima fleksibilno radno vrijeme pa nemaju
problema s kašnjenjem.
Muškarci u nešto većoj mjeri kasne na posao nego žene. Njih 31 posto na
posao kasni svaki ili skoro svaki dan, dok toliko često kasni 21 posto
žena.
Kada je u pitanju dob ispitanika, gotovo svaki dan kasne najviše
ispitanici u dobi od 26 do 35 godina (13 posto), dok se svakodnevno
kašnjenje najmanje događa ispitanicima iznad 46 godina (4 posto).
Najtočniji u dolasku na posao su zaposlenici velikih tvrtki – 28 posto ispitanika tvrdi da nikada ne kasni na posao.
Kada zaposlenici kasne, to najčešće bude do 15 minuta (48 posto).
Trećina ispitanika (30 posto) navodi da je u pitanju svega 5 minuta
kašnjenja, dok ih 16 posto kasni i do pola sata. Više od pola sata kasni
šest posto ispitanika.
Kašnjenje se najmanje tolerira u velikim tvrtkama
Iako službeno ne moraju odraditi minute koje su zakasnili, većina
ispitanika (55 posto) ostane duže na poslu. Odradu izgubljenog vremena
ne čini 29 posto ispitanika, dok ih 17 posto zbog kašnjenja mora ostati
duže.
Odrada minuta koje su zakasnili češća je praksa u velikim tvrtkama – 19
posto zaposlenika navodi da moraju ostati duže na poslu ukoliko zakasne,
dok isto navodi njih 14 posto u malim tvrtkama i 10 posto zaposlenika
srednjih tvrtki.
Prilikom kašnjenja, posao u najvećoj mjeri moraju odraditi zaposleni u
privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (23 posto). S druge
strane, upravo ti ispitanici ostaju duže na poslu da bi nadoknadili što
su zakasnili, pa čak i kada ne moraju (63 posto).
Kašnjenje u najmanjoj mjeri moraju odraditi zaposleni u institucijama,
njih svega 8 posto izjavilo je da mora odraditi to što su zakasnili.
Od ispitanika koji kasne, njih 25 posto navodi da im je šef prigovorio
zbog kašnjenja, dok ih je 15 postodobilo prigovor od strane kolega.
Ipak, većina zaposlenih (60 posto) nije doživjela prigovor zbog
kašnjenja.
Muškarci u većoj mjeri dobivaju prigovor od šefa na kašnjenje od žena –
30 posto muškaraca i 24 posto žena je šef prigovorio radi kašnjenja na
posao.
Nadređeni zbog kašnjenja u najvećoj mjeri prigovaraju najmlađim
ispitanicima; 35 posto ispitanika mlađih od 25 godina izjavilo je da im
je zbog kašnjenja prigovorio nadređeni.
Zbog kašnjenja se u najmanjoj mjeri prigovara ispitanicima starijim od 46 godina, njih svega 16 postoizjavilo je kako im je nadređeni prigovorio zbog kašnjenja na posao.
Dok je unutar "akademske četvrti", može proći
Većina ispitanika (57 posto) navodi da se u njihovoj tvrtki tolerira
kašnjenje, dok god je u okvirima 'akademske četvrti' i da je posao
obavljen. Petina ispitanika (21 posto) navodi da se kašnjenje ipak
prešutno zamjera, dok ih 6 posto tvrdi da se kašnjenje kažnjava i to
najčešće smanjenjem satnice.
Kada primijete da će zakasniti na posao, većina ispitanika (75 posto)
javi svom šefu da će zakasniti, mada bilo u pitanju i nekoliko minuta.
Ispitanici navode teško buđenje (34 posto), promet (31 posto) i jutarnje
obveze kao što su djeca (21 posto) kao najčešće razloge kašnjenja na
posao.
Polovica ispitanika (50 posto) je iskrena i uvijek kaže pravi razlog
kašnjenja. S druge strane, 43 posto ispitanika priznaje da ponekad lažu
po pitanju razloga kašnjenja, dok ih 7 posto nikada nije iskreno.
Iako je najčešći razlog kašnjenja spavanje, odnosno teško buđenje,
ispitanici nadređenom kao razlog kašnjenja najčešće navode prometne
probleme (66 posto) i privatne obaveze (45 posto).
Među komentarima ispitanika o razlozima kašnjenja, našli su i se oni kreativni, poput:
„Dijete mi je zaspalo na kahlici...“
„Baka mi je puno zagrabila (jelo je u pitanju) pa je potrajalo dok sam pojeo!“
„Čekala sam žabe da pređu cestu.“
Vezane vijesti
-
-
-
Odlazak Hrvata iz BiH ni danas, desetljeće i pol nakon rata, ne jenjava. Prema nekim procjenama, do 2020. godine, BiH bi moglo napustiti oko sto tisuća Hrvata
-
U globalnom istraživanju urednici Reader’s Digesta upitali su ljude na što bi potrošili sat vremena viška koji bi im donio 25-satni dan. U većini zemalja obiteljsko druženje 'pobijedilo je' spavanje, vježbanje i posao, pa tako i u Hrvatskoj
Izdvojeno
-
U povodu obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti Grad Zadar u suradnji s voditeljicom Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Klinike za internu medicinu OB Zadar, Zavodom za Javno Zdravstvo – Zadar, Ambulantom obiteljske medicine – Murvica te ambulantama na udaljenim zadarskim otocima Molata, Ista, Silbe, Oliba i Premude organizira preventivne zdravstvene preglede.
-
Lions klub Zadar zajedno sa hotelom A’Mare odlučili su spojiti umjetnost sa humanitarnim djelom i organizirati izložbu poznate zadarske umjetnice Ane Kolege koja će se održati u petak 8. studenog s početkom u 18 sati u restoranu hotela A’Mare.
-
Turistička zajednica Grada Paga u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Povljana organizira u petak, 15. studenog 2024. godine besplatnu edukaciju za iznajmljivače u domaćinstvu s početkom u 17.00h u Kneževom dvoru u Pagu.
-
Suhoća i pucanje kože na rukama može biti posljedica različitih čimbenika, poput hladnog vremena, pretjeranog pranja ruku, ali i određenih stanja kože.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.