Studenti su, potpuno nova generacija korisnika bankarskih usluga koja, iako raspolaže skromnim mjesečnim budžetom, sklona je štednji, a prati i što se zbiva na tržištu kredita. Do takvih se rezultata došlo istraživanjem "Novac je važan, znanje je važnije" Hrvatske poštanske banke i portala Srednja.hr, u kojem je sudjelovalo više od tisuću hrvatskih studenata.

Informirani su, dobro upućeni u troškove i naknade. Iako rijetko ulaze u poslovnicu, važno im je kako izgleda njihova banka.  

 

"Ovo me pozitivno iznenadilo. Financijsko obrazovanje koje se spominje posljednje dvije, tri godine urodilo je plodom pa su mladi ljudi upoznati sa svojim mogućnostima i rizicima koje nudi današnje suvremeno financijsko tržište", komentira rezultate ovoga istraživanja za tportal matematičar Toni Milun.

Većina ispitanika dobro barata financijskim pojmovima i bankarskim proizvodima, pri čemu su budući ekonomisti, što su istraživači i očekivali, imali najviše točnih odgovora. Uočeno je kako su studenti prilikom odgovaranja bili uspješniji u odnosu na svoje prethodnike iz prošle godine.

Samo za pet posto ispitanih studenata novac je izvor sreće dok je za njih jedanaest posto, mahom studenata tehničkih usmjerenja, on nužno zlo. Većina ih pak ima neutralan stav prema novcu. Vrlo malo ih banku smatra adresom na kojoj će tražiti kredit, nešto malo više u njoj vide izvrsno mjesto za rad dok je za većinu ona samo institucija koja pruža financijske usluge.

'Nisam baš previše upućen u bankarske usluge iako imam otvoren račun. Ako nešto trebam, prethodno se konzultiram s roditeljima, pa čak i s nešto starijim bratom koji radi', kaže Robert Petrić, student prve godine kemije na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, potvrđujući tezu da novac nije izvor sreće, nego znanje koje se treba steći.

O štednji još nije razmišljao, ali kada bi se za nju odlučio, vjerojatno bi, kaže, bila u kunama zbog svega što se posljednjih godina govorilo o ‘švicarcima', konverziji..., pa mu to zvuči nekako sigurnije.

On je jedan od većine studenata s otvorenim bankovnim računom. Kako je pokazalo istraživanje, većina ih raspolaže skromnim financijama pa su upravo zbog toga njihova očekivanja sve veća, a i znaju što žele - vrhunsku uslugu, pogodnosti za vjerne klijente, dostupnost i stručnost.

"Moramo utjecati na porast broja studenata koji rade, da se to približi stopostotnom iznosu. Svaki student bi trebao raditi nešto tijekom studija. Prije je završavanje fakulteta značilo da ćeš dobiti posao u 99 posto slučajeva. Fakultet je i dalje važan, ali su istovremeno neke druge stvari dobile na važnosti, poput iskustva koje stječeš tijekom studija ako radiš na bilo kakvom projektu. I to je velika prednost", tumači matematičar Milun.

Istraživanje je pokazalo da su mladi sve više financijski pismeni, što rezultira većom upućenošću u financije te boljim poznavanjem financijskih pojmova i usluga. Većini je tako vrlo dobro poznata razlika između debitne i kreditne kartice, ali istovremeno znaju da je elektroničko bankarstvo najbrže rastuća bankarska usluga. Razlikuju pojmove trajni nalog, dionica i dividenda, a iako nemaju kredita, poznata su im iskustva dužnika, pa se zaključuje kako ‘uče na tuđim greškama'.