Kreditni rejting Hrvatske
Marić: Procjena Fitcha je dobra vijest
Procjenu agencije Fitch Ratings, koja je potvrdila dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske za zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti na 'BB' i kratkoročni na 'B', zadržavajući negativne izglede ministar financija Zdravko Marić nazvao je u subotu dobrom viješću.
"Uzevši u obzir sve okolnosti koje su prevladavale proteklih tjedana, ovo je sigurno dobra vijest", rekao je Marić u Dnevniku HTV-a. .
Podsjetio je kako je Fitch u protekle četiri godine u dva navrata spustio kreditni rejting Hrvatske, na dva stupnja ispod investicijskog. "Važna je poruka zašto su se ovoga puta ipak odlučili na zadržavanje kreditnog rejtinga. Unatoč određenim elementima političke nestabilnosti, svi gospodarski pokazatelji idu u dobrom smjeru, a pogotovo pokazatelji javnih financija, proračun i javni dug", ocijenio je Marić.
Ključnim smatra što Fitchova ocjena sadrži "pogled naprijed". "Oni vrlo jasno ukazuju, nastavite s ovim mjerama koje ste započeli, prije svega u području javnih financija, nastavite smanjivati javni dug, provoditi reforme i možemo očekivati da bi se hrvatski kreditni rejting i poboljšao, a što je najvažnije za sve nas, to bi utjecalo na cijenu kamate, odnosno na cijenu duga koji svi skupa plaćamo", uvjeren je Marić.
HDZ-ovu najavu smanjenja PDV-a na 24 posto u 2017. smatra realnom. "To smo rekli na samom početku predstavljanja proračuna za 2016., a nedavno sam predstavio rezultate za prvih šest mjeseci. Rashodi su potpuno pod kontrolom, prihodi rastu praktički 10 posto, proračunski deficit se smanjio, javni dug prvi put nakon 15 godina bilježi smanjenje. To su nužni preduvjeti za smanjenje PDV-a", rekao je Marić.
Dodao je kako osobno smatra da je hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini nasušno potrebno porezno rasterećenje, kako u u segmentu neizravnih poreza, odnosno PDV-a, tako i u segmentu izravnih poreza, prije svega poreza na dohodak i dobit.
Marić je uvjeren kako rezultati "stres testa" za 51 banku u EU, koji pokazuju da bi u slučaju određenih šokova bila nužna dokapitalizacija dijela banaka u Italiji i Irskoj, ne trebaju uznemiriti hrvatski bankovni sustav.
"Unatoč tomu što su to mahom eurozonske banke, mislim da je naš bankovni sustav stabilan. Naša visoka kapitaliziranost banaka, koja je gotovo dvostruko viša od europskog prosjeka i likvidnost bankarskog sustava su dodatni argument i razlog da ne treba pokazivati neku preveliku zabrinutost", kazao je Marić te dodao kako će europski regulatori pravovremeno ukazati na ono što je potrebno napraviti na razini banaka majki.
Vezane vijesti
-
-
Ministar financija Zdravko Marić rekao je na savjetovanju ekonomista u Opatiji da je realna godina ulaska Hrvatske u eurozonu 2023., pod uvjetom da se zadovolje preuzete obaveze i kriteriji, istaknuvši da se to odvija u dobrom smjeru.
-
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s predsjednicima uprava banaka u vezi s pitanjem prekoračenja po tekućim računima građana u Hrvatskoj. Na sastanku u Banskim dvorima uz predsjednika Vlade bio je i ministar financija Zdravko Marić, a sudjelovao je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
-
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u srijedu je uoči užeg kabineta Vlade izjavio da s obzirom na pandemiju i sve izazove koje ona nosi u ovom trenutku još nije na stolu snižavanje stope PDV-a na hranu, no o tome se razmišlja.
Izdvojeno
-
Jubilarna 20. Noć muzeja, najveća muzejska manifestacija u Hrvatskoj, održava se u petak, 31. siječnja 2025. I ove godine Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru sudjeluje u ovoj važnoj kulturnoj manifestaciji
-
Svake godine ljubitelji karnevala u Njemačkoj razbijaju glavu oko savršene maske. Ali kako stvari stoje bolje se kloniti se nekih karnevalskih kostima.
-
Rebeka objavljuje svoj novi intrigantan singl " PAS MATER F60.81" u kojem progovara o vrlo aktualnoj temi, zlostavljanju od strane osoba s narcisoidnim poremećajem ličnosti, a u pikantnom spotu joj se pridružila i Severina.
-
Prema podacima Eurostata, cijene kruha u europskim zemljama značajno su porasle tijekom posljednjih pet godina, a najveći porast zabilježen je u Mađarskoj, gdje je kruh poskupio čak 113 posto.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.