"Povisili smo prognozu BDP-a za 2016. godinu s 2,0% na 2,7% zahvaljujući turističkoj sezoni koja je nadmašila očekivanja, i dalje solidnom vanjskom okruženju nakon Brexita, te održivijem oporavku domaće potrošnje i investicija", poručio je Hrvoje Stojić direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke na današnjoj konferenciji "Macroeconomic Outlook 2017.-2018."

Analitičari smatraju da osobna potrošnja nije podržana samo rekordnom turističkom sezonom, nego i oporavkom zaposlenosti, upornom deflacijom, padom stope štednje, oporavkom kredita stanovništvu, kao i najavama daljnjeg poreznog rasterećenja dohotka. Usto, jače korištenje EU fondova, pojačano kreditiranje poduzeća te optimizam izvoznika potiču relativno snažan oporavak investicija u privatnom sektoru.

Smanjena politička neizvjesnost nakon izbora

"S obzirom na izvjesno usporavanje rasta izvoza dobara uslijed usporavanja aktivnosti u euro zoni, snažnu domaću potražnju te normalizaciju cijena sirovina, očekujemo da neto izvoz negativno doprinese rastu BDP-a. Smanjena politička neizvjesnost nakon rujanskih izbora, daljnji oporavak uvjeta financiranja, uključivo putem EU fondova, te kontinuirani oporavak potrošnje i investicija potakli su nas da povisimo procjenu rasta i u 2017. godini na 2,2%. Pritom usporavanje dinamike u odnosu na 2016. proizlazi iz usporavanja rasta realnog raspoloživog dohotka, izostanka rekordne 'delte' turističkih prihoda iz zadnje dvije sezone te nepovoljnog utjecaja političke neizvjesnosti diljem EU i to posebno na investicije."

Rizici po projekcije u 2017. su ujednačeni, pri čemu se silazni odnose na eksterno okruženje - u slučaju obnavljanja dužničke krize u euro zoni, te kašnjenje reformi uoči lokalnih izbora u proljeće 2017. Također,brinu dugoročniji rizici manifestirani već u aktualnim trendovima, poput demografskih kretanja, rasta populizma te daljnjeg razduživanja. Snažniji utjecaj mjera monetarne i fiskalne politike u kombinaciji s poreznim rasterećenjem, ubrzanom prodajom loših kredita banaka i ostalim mjerama za poboljšanje poslovne klime nose uzlazne rizike po ove projekcije.

Nakon prosječne deflacije potrošačkih cijena od -1,4% u 2016., sljedeće godine očekuje se blaži oporavak cijena, no uz prosječnu inflaciju i dalje ispod 1%. Glavni razlozi promjene trenda leže u oporavku cijena nafte i drugih sirovina, jačanju domaće potražnje te rastu cijena prehrambenih proizvoda. Pritom nastavak solidnog rasta mase plaća (iako sporijeg intenziteta u realnom iznosu) te solidna inozemna potražnja sugeriraju da tržište rada nakon više godina ponovo doprinosi razvoju inflacije.

Usporavanje investicijske te potrošačke potražnje u eurozoni utječu na usporavanje rasta hrvatskog izvoza, čemu još doprinosi niska sofisticiranost hrvatskog izvoznog miksa te nedovoljni daljnji pomaci u povećanju distribucijske snage izvoznih tvrtki. Za to vrijeme, snažnija domaća potražnja, privatne investicije te oporavak kreditiranja poduzeća i oporavak cijena nafte i drugih sirovina pogoduju rastu uvoza, blažem širenju robnog trgovinskog deficita, odnosno padu paltnobilančnog suficita u odnosu na 2016. godinu.

Deficit proračuna pao na 0,6 posto BDP-a

Unatoč tome, analitičari Addiko banke očekuju da stabilni devizni prihodi od turizma te povećani transferi iz EU fondova održe višak u platnoj bilanci na solidnih 3,5% BDP-a. Posljedično niže potrebe za inozemnih zaduživanjem u kombinaciji sa rekordnom neto inozemnom aktivom banaka i solidnim priljevom portfolio investicija omogućuju pad vanjskog duga te daljnji oporavak neto inozemne investicijske pozicije zemlje.

Pad proračunskog deficita za 62% u prvih sedam mjeseci 2016. na svega 0,6% BDP-a reflektira snažan rast prihoda te ispod-planiranu javnu potrošnju. I dok rast prihoda odražava iznad-očekivanu ekonomsku aktivnost, zadržavanje troškova treba zahvaliti privremenom zamrzavanju javnih investicija te padu izdataka na subvencije i materijalne troškove usred političkog zastoja, kao i nižim izdatcima na kamate, unatoč nedostatku reformskog sadržaja na rashodnoj strani proračuna. U konačnici ovogodišnja fiskalna konsolidacija će nadmašiti sva očekivanja pa deficit proračuna vidimo blizu 2% BDP-a. Zbog nedorečenog principa 'financiranja' poreznog rasterećenja u sljedećoj godini te povećanja javnih investicija, analitičari očekuju da deficit proračuna u 2017. godini blago poraste te da i dalje ostane ispod 3% BDP-a zahvaljujući daljnjem padu troška (re)financiranja države, širenju porezne baze te djelomičnom financiranju javnih investicija mimo pravila ESA 2010 za uključivanje u konsolidirani deficit opće države. Pritom je i dalje najveći rizik u javnim financijama konačni ishod u pogledu rasta mase plaća za skoro 2 milijarde kuna, što je omogućeno kontinuiranim rastom ekonomije iznad 2%.

Snažniji no očekivani nominalni rast BDP-a u kombinaciji sa fiskalnom konsolidacijom u zadnje dvije godine (među najsnažnijima u EU) pridonio je bržoj no očekivanoj stabilizaciji javnog duga na oko 87% BDP-a. Potonje u kombinaciji sa političkom stabilnosti, smanjenim potrebama za (re)financiranjem pogoduje izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita, poboljšanju kreditnog rejtinga te u konačnici daljnjem padu premije na rizik ugrađene u cijenu hrvatskih obveznica.