S obzirom na to da direktive donose značajne izmjene u sustav javne nabave, tvrtka Projekt jednako razvoj provela je istraživanje kojim se provjeravala spremnost naručitelja u sustavu javne nabave na primjenu nove direktive. Istraživanje je rađeno u sklopu projekta 'Izvrsnošću u javnoj nabavi uvećavamo konkurentnost', koji je financirao HAMAG putem natječaja 'Poduzetnički impuls', a obuhvatilo je oko 25 posto aktivnih javnih i sektorskih naručitelja.

Konkretno, 264 ispitanika u Hrvatskoj testiralo je svoju spremnost po pitanju novih pravila u javnoj nabavi. Prosječna točnost na razini cijelog upitnika iznosila je 53 posto, što znači da veći dio obveznika javne nabave poznaje ili prepoznaje specifičnosti koje donosi nova direktiva, pri čemu je potrebno naglasiti da je upitnik provjeravao poznavanje odredbi i mogućnosti u direktivi koje trenutno ne postoje u nacionalnom zakonodavstvu.    

Nešto su slabiji rezultati ostvareni u dijelu poznavanja formalnog dijela direktive (44 posto), dok su bolji rezultati postignuti u dijelovima koji podrazumijevaju praktičnu primjenu kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (cijene i kvalitete) te zelene, inovativne, održive i socijalne nabave (53 posto, odnosno 56 posto).

Kao ključne preporuke koje proizlaze iz istraživanja može se izdvojiti pojačana potreba za edukacijom i primjenom Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) te E-Certis baze podataka, zatim kvalitetnije korištenje uvjeta sposobnosti (odnosno uvjeta kvalifikacije ponuditelja) te jačanje prakse i primjene kvalitetnijih kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (koji uključuju trošak cjelokupnog životnog vijeka predmeta nabave, kriterije kvalitete, funkcionalnosti, dostupnosti, okolišne kriterije i kriterije održivosti, društvene značajke i drugo).

'Rezultati ovog istraživanja govore nam da postoji prostor za napredak, ali i da postoji značajno znanje kod obveznika javne nabave u područjima kojima se praktično još uvijek ne bave. Naime, na razini Hrvatske u 2015. godini provedeno je više od 15 tisuća postupaka nabave. Pritom je kriterij ekonomski najpovoljnije ponude korišten u samo 2,4 posto slučajeva (ukupno 369 puta), kriterij zelene nabave korišten je u svega 29 postupaka javne nabave, dok se o inovativnoj, održivoj i socijalnoj nabavi još uvijek samo govori', prokomentirala je rezultate istraživanja Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR d.o.o.).

Istaknula je kako su s jedne strane rezultati vrlo dobri, ali i da postoji prostor za poboljšanja u ciljanim područjima, što bi povećalo razinu (kvalitetnog) korištenja modela ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) te oblika zelene, inovativne, održive i socijalne nabave – što i jest jedan od primarnih ciljeva javne nabave.