Začetnica etno pokreta u Hrvatskoj, Dunja Knebl, dobitnica je Rock&Off nagrade za životno djelo – priznanje njezine iznimne karijere i doprinosa očuvanju hrvatske glazbene baštine u istoj godini kada s Dunijama ima tri nominacije za nagradu.

Dunja Knebl svojim radom gotovo četiri desetljeća pomiče granice, istražuje korijene tradicijske glazbe i približava je modernoj publici. Kroz brojne albume, suradnje i nastupe, Dunja je inspirirala generacije glazbenika. Novinar i glazbeni organizator Emir Fulurija u nastavku teksta opisao je bogatu Dunjinu glazbenu karijeru do sada.

Nije lako napisati tekst o Dunji Knebl a da se koriste velike riječi kojima ona nije sklona i koje ne voli vezati uz svoj rad i to je jedna od velikih odlika ove sjajne glazbenice koja je odigrala i igra iznimno važnu ulogu u očuvanju hrvatskih tradicijskih pjesama. Bez obzira na to što je kroz svoju karijeru objavila sada već 24 (!) albuma, bila jedna od začetnica etno pokreta u Hrvatskoj, snimila na stotine pjesama koje nikada nisu imale tonski zapis i pomogla brojnim glazbenicima koji su se željeli okušati u tradicijskoj glazbi, Dunja sve to predstavlja kao nešto normalno, nikada ne želeći preuzeti ulogu nositelja hrvatske etno/world music scene, što nesumnjivo jeste. Umjesto toga, ona će radije, uz svoj prepoznatljivi široki osmijeh, pričati o novim izvođačima čiji joj se rad svidio i u kojima vidi nešto zanimljivo, nešto autentično.

Dunije su nastupile u Zadru krajem godine u polivalentnoj dvorani Providurove palače

Iako se na pozornici prvi put pojavila za vrijeme studija, glazbenu karijeru počela je s 47 godina, kada je 1993. počela javno nastupati s repertoarom malo poznatih hrvatskih narodnih pjesama. Svojim nastupima je, uz Lidiju Bajuk i Mojmira Novakovića, odnosno grupu Legen, pokrenula hrvatsku etno scenu sudjelujući na kultnoj kompilaciji "Ethno-Ambient Live" (CBS, 1995.). Tom kompilacijom i nastupima prije i poslije njenog objavljivanja, Dunja je bila dio svojevrsnog anti-establishmenta po pitanju izvođenja hrvatskih tradicijskih pjesama.

U tada mladoj hrvatskoj državi bilo je onih kojima se nije svidio pristup kojim su Dunja i društvo predstavljali tradicijske pjesme, ali to je bio samo dokaz da su oni na pravom putu, da trebaju nastaviti istraživati takve pjesme, dati im novo ruho i predstaviti ih novoj publici. Dunja je, kako smo već spomenuli, neumorno nastavila sa svojom misijom pa nam je podarila već 24 albuma na kojima smo je upoznali na razne načine, s raznim suradnicima.

Teško je pobrojati sve glazbenike s kojima je Dunja Knebl surađivala tijekom karijere. Prije svih tu je Dunjina kći Irina Vitorović, pa spomenuti Lidija Bajuk, Mojmir Novaković i grupa Legen, da bi uslijedile suradnje s Mateom Martinovićem, Ninom Romić, Tomom Sombolcem, grupom Afion, Svenom Pavlovićem, Hrvojem Nikšićem, Vanesom Petrac, Zoranom Majstorovićem, Adamom Semijalcom i brojnim drugima. Dva je albuma objavila s grupom Kololira (Danijel Maoduš, Hrvoje Ban, Martin Turšić, Hrvoje Sudar, Roko Margeta), a s Rokom Margetom u posljednje vrijeme najviše surađuje pa su zajedno objavili dva albuma dok je treći u pripremi.

Posljednje njeno izdanje je album "Bilo je sada" (Menart, 2024.) na kojem je surađivala s Ninom Romić i Jelenom Galić pod imenom Dunije.

Veliki dio nabrojenih glazbenika priključit će se Dunji na velikom koncertu koji će se održati 12. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a koji je zamišljen kao svojevrsna retrospektiva njene 30-godišnje bogate karijere.

Dunja Knebl je prepoznatljiva i po nevjerojatnoj energiji. Najlakše je to sve potvrditi činjenicom da je od  2019. objavila sedam albuma, a najmanje jedan je već u pripremi. Ona neumorno istražuje zapise narodnih pjesama, uglavnom slabo poznatih široj javnosti, te ih utjelovljuje u autentične aranžmane tako ih na neki način čuvajući od zaborava. Nesebično će uvijek pomoći zainteresiranima za rad na tradicijskim pjesmama, a priču o glazbi i svemu oko nje nikada neće odbiti. Uostalom, na njenim čuvenim 'Etno večerima' u zagrebačkom klubu Močvara neki su se sada poznati glazbenici po prvi put okušali i upoznali s tradicijskom glazbom, a atmosfera koja je na tim večerima vladala najbolje je opisati 'obiteljskom'. 

Uz hrvatske tradicijske pjesme, Dunja Knebl je tijekom svoje karijere interpretirala i pjesme na engleskom, ruskom, slovačkom, bjeloruskom, ukrajinskom i indonezijskom jeziku, u Hrvatskoj održala brojne koncerte u raznim klubovima i festivalima, a nastupala je i u Irskoj, Nizozemskoj, SAD-u, Slovačkoj, Švedskoj, Mađarskoj, u Sloveniji, Italiji, Makedoniji, Švicarskoj, Njemačkoj, Južnoafričkoj Republici, Portugalu i Belgiji. Njene pjesme su se koristile u nekoliko kazališnih pjesama, ima i dvije vlastite predstave, održala je brojne radionice. S par albuma bila je prisutna na uglednoj World Music Charts Europe top listi, a album “Svilarica svilu prede” s Rokom Margetom bio je 2020. na top listi Transglobal World Music Chart. Godine 1997. nominirana je za nagradu Porin u kategoriji za najbolji ženski vokal. Osim te nominacije slijedi niz drugih, a Porin je osvojila 2008. za album "Kite i kitice". Te godine osvojila je za isti album i nagradu Indexi. Osvojila je nagradu "Vojin Mališa Draškoci" 2022. koju joj je dodijelila World Music Asocijacija Srbije.

I za kraj, Dunja Knebl o Dunji Knebl, njene riječi iz teksta 'Moja glazbena priča' objavljenog na njenim internetskim stranicama: 'Najviše volim snimati pjesme koje nikad nisam čula. Proučavam mnogobrojne notne zapise i tekstove koje su prikupili hrvatski etnomuzikolozi u prvoj polovici 20. stoljeća i ranije. Nakon odabira pjesama radim aranžmane za glas i gitaru...Nikad nisam razmišljala o tome da moja glazba bude komercijalna, već promoviram tradicionalnu hrvatsku narodnu glazbu reinterpretirajući je na način kako je osjećam. Smatram da je najbolje izvoditi glazbu onako kako je svakome od nas prirodno. Kako sam veći dio života pjevala bez pratnje ili uz pratnju gitare, mislim da je to najprirodniji način za mene koja sam rođena i odrasla u gradu. Tako je moja glazba spoj prošlosti (stare narodne pjesme zabilježene u knjigama) i sadašnjosti (gitara je danas univerzalni instrument kod interpretiranja narodne glazbe u cijelom svijetu – praktična je, nenametljiva, lako se prenosi s mjesta na mjesto, dovoljna je kao pratnja bez drugih instrumenata, “spaja” ljude kod grupnog pjevanja...).'