Očekuje se da će te brojke nastaviti rasti, a isti analitičari očekuju da će do kraja desetljeća 198,2 milijuna ljudi proizvoditi glazbu.

Ekonomist čija je specijalnost glazbeni biznis, Will Page, bivši je glavni ekonomist Spotifyja i britanske agencije za autorska prava, PRS for Music, rekao je da broj pjesama objavljenih u svega jednom danu u 2024. nadmašuje cjelokupnu količinu objavljenu tijekom čitave 1989. godine, prenosi Euronews.

Page je ovo rekao MusicRadaru otkrivajući rezultate istraživanja koje se bavilo time kako su pretplatnički streaming servisi promijenili glazbeni krajolik. 2022. godine je naime, bilo čak 75,9 milijuna izvođača, što je 12 posto više nego prethodne godine.

Očekuje se da će te brojke nastaviti rasti, a isti analitičari očekuju da će do kraja desetljeća 198,2 milijuna ljudi proizvoditi glazbu.

To je fascinantan uvid i igra ulogu u jednom od ključnih odgovora koje je izvršni direktor Spotifyja, Daniel Ek, rutinski davao kad bi se našao na meti kritika zbog malih isplata koje izvođači na Spotify dobivaju.

Nakon objavljivanja izvješća Loud & Clear o tome koliko Spotify plaća umjetnicima ranije ove godine, Ek se obratio X-u kako bi pridodao vlastito mišljenje o tome da tvrtka ne plaća poštenu naknadu.

“Kako to da Spotify tvrdi da sve više novaca ide glazbenoj industriji, da ona raste i da sve više umjetnika ima koristi od nje, a s druge strane se umjetnici žale i nezadovoljni su zbog isplata koje dobivaju od streaminga?” napisao je izvršni direktor Spotifya.

Industrija slična nogometu

Budući da danas gotovo svatko može uzeti instrument i prijenosno računalo i lako snimiti vlastitu pjesmu, Ek vjeruje da je ekonomija glazbe slična nogometu. Milijuni igraju igru, ali samo šačica igrača napravi uspješnu karijeru.

Čini se da podaci koje je objavio Spotify prate tu logiku. Godine 2022. više od 10.000 umjetnika zaradilo je više od 95 tisuća eura, a 50.000 umjetnika s najvećom zaradom zaradio je više od 11.900 eura te iste godine.

Ekovi kritičari bili su veliki umjetnici koji tvrde da nisu pošteno plaćeni. Odgovornost Ek prebacuje na njihove izdavačke kuće i konkurentne streaming platforme. Tidal je, na primjer, osnovan kako bi ponudio kvalitetniji streaming glazbe i pravedniji model plaćanja za umjetnike.

Sve više glazbe u potpunosti rade umjetnici

Page je nastavio govoreći da “sve više te glazbe rade sami umjetnici”, ističući trend visoke potražnje za softverima za kućnu glazbenu produkciju.

Brzina proizvođenja nove glazbe potvrđuje trend kojeg je industrija odavno svjesna. Dok je glazbu 20. stoljeća u velikoj mjeri definirala ekskluzivna mašinerija, izdavačkih kuća i distributera, sada prosječan pojedinac s malo inspiracije može u ruke uzeti midi tipkovnicu pisati tekstove, snimati i objavljivati ​​vlastite pjesme.Kao i onda kad su s dolaskom pametnih telefona redatelji predviđali da će sad svi postati filmaši, barijere za ulazak u glazbenu industriju niže su nego ikad.

Kako će to utjecati na glazbenu scenu?

Na površini, čini se da bi ovo moglo navijestiti novo doba uradi-sam glazbenika i subkultura baziranih na sve nišnijim avangardnim zvukovima. U Manchesteru, na primjer, izvođači underground elektroničkog producenta Industriesa i art-pop izvođačice Norrisette možda nisu na velikim pozornicama, ali redovito nastupaju u tom engleskom gradu.

Ali druga strana rastućih lokalnih uradi-sam scena je ta da su na razini koja bi omogućila zaradu od glazbe dostatnu za život,  glazbenici češće podređeni algoritmima streaming platformi i popularnosti na društvenim medijima koji su ključni za glazbena otkrića 21. stoljeća.

Ovisni o algoritmu

Algoritmi su dizajnirani da razvrstaju glazbu u kojoj će korisnik najvjerojatnije uživati, umjesto da dopuštaju korisnicima potpunu slobodu da proučavaju i istražuju glazbu samostalno, otkrivajući usput neke žanrove koji nisu usko vezani uz već preslušane.

Ako ovo spojimo s porastom glazbe koju je stvorila umjetna inteligencija, sjetite se onih lakih jazz playlista bezličnih umjetnika na Spotifyju, i prosječni glazbeni ukusi riskiraju da se razblaže i ujednače, umjesto da idu u sve više smjerova stvarajući kakafoniju kreativnosti.

Više glazbe uvijek će biti dobra stvar. Jasno je da je snimanje i objavljivanje glazbe lakše nego ikada. To je dijelom zahvaljujući uslugama poput Spotifyja. Iako bi Spotify mogao predstavljati budućnost preslušavanja i konzumacije glazbe, potpuno ju je opravdano kritizirati jer nije stvorila financijski održivu platformu koja potiče veću šarolikost glazbenika.

Čak i ako Spotify odredi svoj model naknade izvođačima, svijet još uvijek mora pronaći bolje načine za pronalaženje i konzumiranje ogromne količine glazbe koja postoji.