Binauralni tonovi zanimljiva su audio iluzija. Moraju se slušati isključivo na slušalicama. Na uhu se čuje različita frekvencija koja se onda izjednačava u našem mozgu.

Kruže teorije da ovi tonovi pomažu pri koncentraciji i kod anksioznosti i da čak mogu izazvati efekt kao na drogi. Iako znanstvena istraživanja sugeriraju da doista pomažu pri anksioznosti, uzorci su ipak premali da bi se donosili realistični, empirijski i pouzdani zaključci.

Brojni učenici i studenti tijekom učenja vole slušati glazbu. Stoga ne trebaju čuditi česte debate je li bolje slušati klasičnu glazbu, jazz ili možda lo-fi hip hop koji su već godinama iznimno poznati na internetu kao glazba za opuštanje, ali i učenje.

No, svim audio znatiželjnicima, posebno je zanimljivo i još jedan glazbeni fenomen, tzv. binauralni beatovi ili binauralni tonovi. Oko ovih tonova jedino je sigurno da ih trebate slušati na slušalicama, ali sve ostalo, proizvod je brojnih spekulacija.

Za razliku do drugih glazbenih odabira za druženje s ispitnim gradivom, binauralni tonovi su ništa drugo doli zvukovi, dakle nisu glazba. Ideja iza njih je da ljudski mozak ima različite frekvencije u različitim ljudskim stanjima. Primjerice, kada ste ljuti ima jednu frekvenciju, kada ste opušteni drugu, kada ste tužni treću i slično.

Ideja iza brojnih videa binauralnih tonova koji se mogu pronaći na internetu je da ćete slušanjem dviju različitih frekvencija, svako kroz drugo uho, vaš mozak dobiti frekvenciju te se ponašati u skladu s njome.

Nepotvrđene tvrdnje: Učenje i drogiranje

Primjerice, navodi Healthline, ako osoba preko slušalica na lijevom uhu sluša ton od 132 herza, a na desnom od 121 herza, mozak će ustvari slušati 11 Herza. No, tu je bitno istaknuti da frekvencije binauralnih tonova ne smiju biti iznad 1.000 Herza, a razlika između dva tona ne smije premašivati 30 Herza. Nema sumnje da je posrijedi  ‘audio iluzija’, ali mnogi se pitaju koliko daleko ona ide.

Često su se javljale teorije da kroz binauralne tonove možete iskusiti razne stvari dok samo sjedite i imate slušalice. Primjerice, ako namjestite frekvenciju koju mozak ima kada je opušten, da ćete biti opušteni. Neki idu čak toliko daleko da tvrde da, preko binauralnih tonova, uz određenu frekvenciju možete iskusiti kako je to, primjerice, biti nadrogiran na LSD-u, bez da ikad uzmete taj narkotik.

Pritom doduše baš nema pouzdanih informacija na kojoj to moždanoj frekvenciji funkcionira mozak na LSD-u. U svakom slučaju, brojna pitanja, mitovi i nedoumice oko binauralnih tonova nisu zaobišli ni znanstvenu znatiželju.

Istraživanja binauralnih tonova: Obećavajuća, ali premali uzorak

No, iako je bilo više znanstvenih istraživanja koji su se pozabavili binauralnim tonovima, Healthline upozorava da se radilo o vrlo malim istraživanjima. Ipak, ako ih uzmete za riječ, ispostavlja se da slušanje ovih tonova doista može donijeti neke beneficije.

Jedno od tih istraživanja je provedeno 2005. godine na uzorku od oko 100 ljudi koji su se spremali otići na operaciju. Slušali su binauralne tonove te rezultati upućuju da se njihova anksioznost značajno smanjila u usporedbi s ljudima koji su slušali zvukove bez binauralnih tonova i onih koji nisu ništa slušali.

Potom je 2007. godine provedena jedna druga studija, ali bez kontrolne grupa. U njoj je osam odraslih osoba 60 dana u komadu slušalo CD s binauralnim tonovima koji du imali frekvencije od jednog do četiri Herza. Kod njih su rezultati isto pokazali značajno smanjenje anksioznosti te općenito povećanje kvalitete života sudionika.

Također, 2011. godine je provedeno istraživanje na 291 pacijentu koji su primljeni na hitni bolnički prijem. metodologija je bila slična istraživanju iz 2005. godine. Međutim, kako je ranije naglašeno, radi se o vrlo malim studijima. Dakle, potrebni su veći uzorci i bolja kontrola znanstvenog protokola.

Uz to, 2015. godine je proveden i jedan pregled ovakvih istraživanja. Glavni zaključaj je da je potrebno provesti još istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli efekti binauralnih tonova. Najveći problem u dosadašnjim istraživanjima, navode autori su dobiveni ‘kontradiktorni rezultati’.

Ipak, Healthline, na temelju ovih istraživanja, navodi što oko binauralnih tonova možemo s sigurnošću tvrditi, a što ne možemo tvrditi.

Tako tvrde da binauralni tonovi mogu pomoći kod anksioznosti, pamćenja, raspoloženja, poticanja kreativnosti i fokusiranja pozornosti. Doduše, kao što je poznato svim učenicima i studentima, to ovisi i o samom glazbenom ukusu. Kada pronađete ono što vam se sviđa, može vam pomoći kao pozadinska glazba pri učenju.
No, ono što je najbitnije, ističe Healthline, ne čini se kako slušanje binauralnih tonova donosi ikakve opasne nuspojave. Jedino, kao i sa svakom glazbom, morate paziti da je ne slušate preglasno.