Dvjema metodama utvrđujemo početak i kraj godišnjih doba. Bez obzira na to jesu li temperature dosegle proljetne ili to tek iščekujemo, danas 20. ožujka, točno u 16:33, službeno će započeti proljeće.

Vjerojatno će ovaj podatak mnoge zbuniti jer se u školi učilo da prvi dan proljeća započinje 21. ožujka, ali stručnjaci su otkrili da je zadnji put proljeće započelo 21. ožujka davne 2007. godine te da će se to ponovno dogoditi tek 2101.

Proljeće ne počinje uvijek na isti dan jer nemaju sve godine isti broj dana, pa tako ni godišnja doba.

Zašto prvi dan proljeća nema uvijek isti datum?

Postoje dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba – astronomska i meteorološka metoda.

Meteorološka metoda

Usklađena je s kalendarom kako bi godišnja doba bila podijeljena na četiri tromjesečna godišnja doba.

Korištenjem ovog sustava su godišnja doba definirana kao: proljeće, ljeto, jesen i zima.

Astronomska metoda

Odnosi se na položaj zemljine orbite u odnosu na sunce, uzimajući u obzir ravnodnevicu (kada je duljina dana točno jednaka duljini noći) i solsticij (najdulji i najkraći dani u godini).

Astronomski kalendar utvrđuje godišnje doba prema tome kad zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko sunca, a razlog zbog kojeg prvi dan proljeća nije uvijek na isti dan je nesavršenost našeg kalendara i eliptičnost zemljine orbite oko sunca.