Bojite se klaunova? Niste jedini. Koulrofobija ili strah od klaunova poznat je fenomen.

Istraživanja pokazuju da je ovaj strah prisutan i kod odraslih i kod djece u različitim kulturama. Ipak, dosad ga znanstvenici nisu dobro razumjeli zbog nedostatka istraživanja.

Premda su brojna moguća objašnjenja fobije iznesena u akademskoj literaturi, niti jedna studija nije posebno istraživala njezino porijeklo.

Sophie Scorey sa Sveučilišta South Wales i tim znanstvenika krenuli su u otkrivanje razloga zbog kojih se ljudi boje klaunova i razumijevanje psihologije koja stoji iza toga. Također su htjeli istražiti koliko je strah od klaunova čest kod odraslih i sagledati razmjere straha, piše Science Alert.

Žene se boje klaunova više nego muškarci

Da bi to učinili, osmislili su psihometrijski upitnik za procjenu prevalencije i ozbiljnosti koulrofobije. Upitnik o “strahu od klaunova” ispunilo je 987 osoba iz raznih zemalja u dobi od 18 do 77 godina.

Više od polovice ispitanika (53,5 posto) reklo je da se klaunova barem donekle boji, a 5 posto reklo je da ih se “izuzetno boji”.

Zanimljivo je da je ovaj postotak koji ima ekstremni strah od klaunova, nešto veći od onog za mnoge druge fobije poput životinja (3,8 posto), krvi/injekcija/ozljeda (3,0 posto), visine (2,8 posto), vode ili vremenskih nepogoda (2,3 posto), zatvorenih prostora (2,2 posto) i letenja (1,3 posto). Također su otkrili da se žene više boje klaunova nego muškarci. Razlog za ovu razliku nije jasan, ali odražava nalaze istraživanja o drugim fobijama kao što je strah od zmija i pauka.

Također su otkrili da se koulrofobija smanjuje s godinama, što se opet poklapa s istraživanjem drugih strahova.

Porijeklo straha

Sljedeći korak bio je istražiti porijeklo straha ljudi od klaunova. Naknadni upitnik dobilo je 53,5 posto onih koji su prijavili barem određeni stupanj straha od klaunova.

Nova pitanja odnosila su se na osam objašnjenja za porijeklo ovog straha:

– Jeziv ili uznemirujući osjećaj zbog šminke klaunova zbog koje ne izgledaju baš kao ljudi. Sličan odgovor se ponekad vidi kod lutaka ili manekenki.

– Prenaglašene crte lica klaunova odaju izravan osjećaj prijetnje.

– Klaunovska šminka skriva emocionalne signale i stvara neizvjesnost.

– Boja klaunovske šminke podsjeća na smrt, infekciju ili ozljedu krvi, a izaziva gađenje ili izbjegavanje.

– Nepredvidivo ponašanje klaunova stvara nelagodu.

– Strah od klaunova naučio je od članova obitelji.

– Negativni prikazi klaunova u popularnoj kulturi.

– Zastrašujuće iskustvo s klaunom.

Zanimljivo je da su otkrili da je posljednje objašnjenje, da je osoba imala zastrašujuće osobno iskustvo s klaunom, odabralo najmanje ljudi. To pokazuje da samo životno iskustvo nije dovoljno objašnjenje zašto ih se ljudi boje.

Nasuprot tome, negativni prikazi klaunova u popularnoj kulturi mnogo su snažnije pridonijeli koulrofobiji. To je razumljivo budući da su neki od najistaknutijih klaunova u knjigama i filmovima osmišljeni da budu zastrašujući – poput Pennywisea, jezivog klauna iz romana “To” iz 1986. Stephena Kinga.

Međutim, neki se ljudi boje Ronalda McDonalda, maskote lanca brze hrane, a on ne bi trebao plašiti. Ovo sugerira da možda postoji nešto bazičnije u izgledu klaunova što uznemiruje ljude.

Zapravo, najjači faktor koji su identificirali bili su skriveni emocionalni signali što sugerira da za mnoge ljude strah od klaunova proizlazi iz toga što im se ne mogu vidjeti izrazi lica zbog šminke. Ne možemo vidjeti njihova “prava” lica i stoga ne možemo razumjeti njihovu emocionalnu namjeru.

Tako, na primjer, ne znamo imaju li namrgođenu ili namrštenu obrvu, što bi značilo ljutnju. Nemogućnost otkrivanja o čemu klaun razmišlja ili što bi sljedeće mogao učiniti, čini neke od nas nervoznima kada smo u njihovoj blizini.

Ovo istraživanje pružilo je neke nove uvide u to zašto se ljudi boje klaunova – ali ostaje još pitanja.

Na primjer, ako šminka koja maskira emocije izaziva strah, stvaraju li isti takav učinak i ljudi koji imaju lica oslikana kao životinje? Ili postoji nešto specifičnije u vezi sa šminkom klaunova što potiče taj strah? Ovo će biti tema daljnjeg istraživanja, navode autori istraživanja objavljenog u časopisu Frontiers in Psychology.