Konstantno provjeravanje obavijesti na društvenim mrežama je postalo norma unutar našeg društva da je neki vide kao neodgodivu svakodnevicu.

Danas postoji toliko različitih oblika prenošenja informacija da ih je apsolutno neophodno koristiti za dobivanje podataka o raznim temama. Nažalost, istraživanja su pokazala da masovni mediji danas imaju sve veći negativni utjecaj na psihu ljudi.

Osim društvenih ideala o ljudskom tijelu i poželjnim društvenim karakteristikama, mediji na pojedince mogu psihološki utjecati na različite načine, a upravo tome svjedočimo ovih dana kada je koronavirus postao glavna i jedina tema svih naših razgovora. Kako mediji utječu na socijalizaciju, društvo i naše ponašanje – saznajte u nastavku članka.

Masovni mediji – utjecaj medija na društvo

Javni načini komuniciranja i kretanja različitih informacija nazivaju se masovnim medijima. Pošiljatelji takvih informacija mogu birati kako će ih prenijeti na primatelje, a u tome koriste različite psihološke teorije i prakse kako bi najučinkovitije došli do poželjne publike s točno određenim demografskim podacima. Postoje razne psihološke metode koje se koriste kako bi informacije postale što privlačnije i zanimljivije primateljima, a sve one su danas prisutne u novinarstvu, oglašavanju, politici, zabavi i kulturi.

Masovni mediji svakodnevno razvijaju nove strategije prenošenja informacija, a razumijevanje često nesvjesnih psiholoških procesa koji utječu na svakog potrošača i čitatelja informacija igraju važnu ulogu u bilo kakvoj vrsti komunikacije. S obzirom na to da su novinari, političari i ostali pošiljatelji informacija danas toga svjesni, svakodnevno se trude prikupljati nove podatke od potrošača kako bi odabrali najprikladnije masovne medije za svoje promotivne kampanje i marketinške taktike.

Različite studije prenose kako mediji stvaraju nezadovoljstvo tijelom kod muškaraca i žena, ali i nisku razinu samopoštovanja kod ljudi. Muškarci smatraju da moraju dosegnuti fizičke mišićne standarde koje postavljaju mediji kako bi stekli popularnost, ugled i status u društvu, dok žene doživljaju nisko samopoštovanje i nezadovoljstvo zbog stalnih usporedbi i nerealnih tijela iskrivljenih i pretjerano mršavih modela.

Takvi nerealni ideali stvaraju negativan utjecaj medija na djecu i tinejdžere, a mogu izazvati depresiju i poremećaje prehrane kod adolescenata, a posebno mladih djevojaka. I muškarci i žene doživljavaju veliki medijski pritisak koji ih neprestano tjera da udovoljavaju tjelesnim i psihološkim standardima, što u konačnici uzrokuje brojne emocionalne i fizičke poteškoće.

Utjecaj medija na socijalizaciju

Novinarstvo je savršen primjer kako masovni mediji psihološki utječu na ponašanje ljudi. Jedno istraživanje je pokazalo da je čak 37% vrtićke i školske djece uplašeno i uznemireno slušanjem ili gledanjem vijesti na televiziji. No, to se ne odnosi samo na naše najmlađe, već i na cjelokupno društvo. Psihologija i masovni mediji ključ su oblikovanja vjerovanja i stavova današnjeg društva s obzirom na to da su mediji postali najnapredniji oblik komunikacije.

Masovni mediji i na brojne druge načine psihološki utječu na pojedince. Prekomjerna upotreba medija, a u današnje vrijeme i društvenih mreža različitih oblika, može dovesti do ovisnosti o tehnološkim i internetskim oblicima provođenja vremena. Konstantno provjeravanje obavijesti na društvenim mrežama je postalo norma unutar našeg društva da je neki vide kao neodgodivu svakodnevicu. Studije pokazuju da se više od polovice američke populacije svakodnevno prijavljuje na društvene mreže (Facebook, Instagram, Twitter itd.), a uz ovisnost o društvenim mrežama vežu se i brojni drugi problemi, posebno poteškoće sa spavanjem.

Nedostatak sna nastaje zbog stalnih provjera novosti na društvenim mrežama prije odlaska na spavanje, a jedno istraživanje je pokazalo da čak 95% ljudi koristi tehnologiju neposredno prije odlaska u krevet. Naime, svjetlosne informacije koje mozak prima od ekrana pametnih telefona, televizora i ostalih elektronika mu daje jasnu uputu budnosti, što je glavni problem s nedostatkom sna i nemogućnosti usnivanja.

Uz sve navedeno, česta je pojava i usamljenosti, posebno kod mlađe populacije kojoj je razvoj socijalnih vještina u virtualnoj stvarnosti jedini aspekt socijalne inteligencije. Nažalost, to dovodi do manjka stvarnih društvenih odnosa što najčešće rezultira nemogućnošću stvaranja stabilnih bliskih odnosa.