zadarski profesor
Novi album Emila Šprljana pogađa probleme s kojima se svi susrećemo
Na glazbenom portalu Terapija objavljena je opširna recenzija o novom albumu zadarskog profesora i kantautora, Emila Šprljana i "Detektiva".
Recenzija je izvorno objavljena na linku.
Vjerujem da široj glazbenoj i inoj javnosti nije previše znano ime ovog izuzetnog gospodina, inače profesora iz Zadra i Vodica, prevoditelja s engleskog, glumca amatera, često viđenog gosta po književnim večerima i sličnim kružokima, ali evo za vašu informaciju nekoliko bitnih natuknica. Sudjelovao je još u doba punka 1977. na čuvenom Omladinskom festivalu u Subotici, pojavljivao se u više navrata na Zadarskom festivalu, imao je bend Napokon (iz Vodica), zadarske lokalne legende Maestral, Albatros, Sunce, Orion, Trio Fantastikus, Duo Kompas Bend, pisao je glazbu za teatar i svašta mnogo još ktome, a sam za sebe kaže da je samozvani kantautor koji zna izvoditi pjesme i stihove anglosaksonskih autora, te Dragutina Herende i Mladena Vukovića. Uz to je vrlo otkačen rocker, pjevač i tekstopisac, a svoje pjesme je ovdje nakon dugog vremena realizirao uz pomoć mnogih prijatelja i poznanika. O podrobnijoj diskografiji baš i nema nekih detaljnijih podataka, no valjalo bi je prošvrljati još iz vremena bivše federacije. "Cvijeće" mu je navodno tek treći pravi album. Nikad nije kasno, zar ne? Ako se ima šta za reći, a ovdje, bome ima mnogo toga za opaprčiti što se taložilo godinama...
Emil Šprljan i ekipa (Emil s gitarom)
Prije svega, ovih klasično postavljenih 'albumskih' 45 minuta
odiše ugođajem sjajne kritičke šamaronke pune humora, ironije i
zabave s lakoglazbenim medikamentima nalik na Čudnoređe. S time
da Emil i široka prateća ekipa sastavljena od
bendova Emil i Detektivi/ Emil i
Drvosječe bez ikakvih dogmi odšetaju u world-music,
stari progressive s natruhama trubadurskog ambijenta (Emil je
vjerojatno bio fan Dubrovačkih Trubadura, Drugog Načina i ranih
Novih Fosila prije Rajka Dujmića, a možda i Sedmorice Mladih, 4M,
Kvarteta Studio...), neo-folk bez gothic elemenata, valcer,
country, pa čak i sprdačinu na turbo-folk/ pop/ dance Senne M,
Colonie, Maje Šuput, Severine i sličnih (u pjesmi "Vlada
šljam"), ali ostaje se u domeni isključivo striktno
angažiranog revolta ka dugosežnoj tragediji hrvatskog i općenitog
balkanskog naraštaja od rasapa Juge naovamo. Svi smo u toj istoj
branši, komentirali je ovako ili onako ponaosob ako još nismo
pobjegli nekud preko Alpa gdje se moramo služiti drugim jezicima
i poštivati običaje sredine u kojoj smo se zatekli.
A vidljivo je i čujno da Emil nema potrebe tražiti sklonište 'so
far away' kad zdušno i čvrsto fiksira fabulu na naše domaće
egzistencijalne probleme s kojima smo svi suočeni. Od početne
"Volim meso" s cirkusantsko-kabaretskim folk
ugođajem Cinkuša i Gustafa iskusnog harlekina koji se šegači
bečkom školom ('volim jesti meso, briga me za
glad'), simpatičnog plesnog rocka
"Recesija" ('progresija, regresija,
svud oko mene svinjska depresija') podebljanog
surfom, pratećim ženskim vokalima, šarenim klavijaturama i
odličnim udaraljkama (izvedena na Zadarskom festivalu 2011.),
preko čistih folk zafrkancija "Ilija pandur"
(ili pandour) na uvrnutoj kombinaciji francuskog i hrvatskog, te
najdulje "Croatian situation" (skoro 5 i pol
minuta) uronjene u funk/ reggae/ ska/ hip-hop s namjernom
sprdačinom svim onim izvođačima koji s našeg područja koriste
engleski jezik u pop svrhe, ha-ha-ha...
No, najbolje performanse ova ekipa pruža u ekološki osvještenoj
"Moja platforma", kratkom neo-folku
"Posjecimo stabla" (jedna od rijetkih s
pritiskom na papučicu distorzije), umjerenom (hard) rocku
"Tuga zbunjenog građanina" ('muči me
tuga praznog novčanika.../ uzaludnih pokušaja.../ konzervirane
nemoći.../ dozvoljenog minusa.../ neshvaćanja svemira.../
uzaludnog pjevanja'), bezuslovnom hitu
"VKV" s gypsy ugođajem, teatralnim referencama
na opće neznanje opće kulture, Lennonovskom hippy himnom
"Hrvatska može bolje" ('treba nam
reforma obrazovanja i dobre volje, Hrvatska može
bolje'), te naslovnom pjesmom koja u najboljem
pasažu letargičnog indie-popa zadojenog folkom i kurentnim
hipsterskim referencama na prošlost 'kako je nekad bilo puno
bolje' zbori o stvarnoj metafori sistema i društva u kome živimo.
S pravom je ova stvar odabrana da bude naslovna, jer oko nas
uistinu cvate samo cvijeće.
"Cvijeće"
'Jeste li primjetili da toaletni papiri sve češće mirišu na
maslačke i ruže?
Kad brišem dupe?
Više ne osjećam govana miris...
Nego se osjećam kao da po livadi pužem...
Ja sam ovdje razvio teoriju zavjere,
Glas postepeno nju obmanjuje,
Ako ne prodremo u državne namjere
I ne nanjušimo govna u koja nas se uvaljuje...
O cvijeće....
Uskoro će i računi lijepo mirisati
Što veći bude minus, ljepše će ruže cvasti...
... umjesto glasačkih kutija ćemo teglice imati,
U govnima ćemo gacati, a mirisati cvijeće,
Naš um, umrijet će...'
Zabavnjaci poput "Tražim ženu" i završna
akustična balada "Tvoja luda blizina" mogu se
pripisati sentimentalnom mediteranskom italo ugođaju, nikad
dovoljno otkačenih Radolfija, Giuliana, Đani Stipaničeva, Cocea,
pa i nekoć pristojno jakog Olivera Dragojevića kad je kantao
rockerskije prije i nakon Dubravačkih Trubadura tražeći se u
stilizaciji, a ima tu i još 'kontinentalaca' koji bi se rado
okušali u ovakvim interpretacijama senzibilnijih tekstova -
legende poput Darka Domjana, Bebeka i Željka Krušlina - Kruške
(ex-Latino), prije svega.
Ne treba biti oštar u definicijama svega ovoga što je Emil sa
svojom ekipom uradio na ovom posve dorečenom i maksimalno
zabavnom socio-politički i društvenom albumu; jeste da je ovo
sofisticirani punk i protestni folk-rock/pop uvijen u nekolicinu
stilsko-žanrovskih 'pop' shema već viđenih i odrađenih na ovim
teritorijima od Haustora, solo Rundeka, spomenutih Cinkuša,
Gustafa, nespomenutih Tome Bebića, Franci Blaškovića, Afiona,
Veli Jože Banda, Radost!, pa mnogih srpskih (osobito Laboratorija
Zvuka), BiH, makedonskih, crnogorskih (Miladin Šobić) i
slovenskih izvođača (Buldožera, Matej Krajnca i Kladivo, konj in
voda), ali je zadržao sjajnu egzibiciju da ne otpluta u
posprdnost svrhe globalnog zatupljivanja ionako tupe
globalnosti.
Svaka od ovih 13 pjesama ima svoj opravdani status postojanosti i
vrijednosti bio on shvaćen underground ili overground; zabavne su
prije svega s jasnim porukama i ciljevima. Vrijeme je da
poslušate što stari, uredno počešljani brkonja i proto-punker
Emil ima za reći ovome balkanskom pučanstvu u pozitivnom aspektu.
Da nije one dvije 'zabavnjačke' pjesme, od mene bi ovo bila
desetka.
Naslovi: 1.Volim meso, 2.Recesija, 3.Ilija pandur (feat. Četri
pasa), 4.Croatian situation, 5.Moja platforma, 6.Tražim ženu,
7.Posijecimo stabla, 8.Tuga zbunjenog građanina, 9.VKV, 10.Vlada
šljam, 11.Cvijeće, 12.Hrvatska može bolje, 13.Tvoja luda blizina
Vezane vijesti
-
Dvorana HNK Zadar je čak dva puta bila rasprodana s predstavom koja je poučna za sve, posebno za mlade.
-
Centar za poslovnu etiku Fakulteta filozofije i religijskih znanosti u suradnji sa Sveučilištem u Scrantonu (Pensivlanija, USA), Sveučilištem u Ljubljani i Sveučilištem u Zadru organizira međunarodni interdisciplinarni simpozij na temu: "Turizam, ekonomija i poslovna etika".
-
Pretežno sunčano bit će na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije, a potkraj dana rast naoblake, osobito na otocima.
-
U sklopu programa Bebinim koracima primalja Ivana Mencinger, bacc.med.tech., savjetnica za dojenje i postpartum doula upoznala je roditelje sa sve popularnijom metodom dohrane beba.
Izdvojeno
-
U Dalmaciji će s promjenjivom naoblakom gdjegod pasti uglavnom samo malo kiše, i to češće prema otvorenom malo do umjereno valovitom moru
-
U organizaciji Hrvatskog odbojkaškog saveza i OK Zadar od petka, 17. siječnja do nedjelje 19. siječnja održat će se završnica prvenstva Hrvatske u odbojci za juniorke i juniore.
-
Najava događanja u Gradskoj knjižnici Zadar za tjedan od 20. do 25. siječnja 2025.
-
Jeste li se ikada zapitali zašto vas obuzme neobjašnjiv umor nakon obilnog ručka? Ovaj fenomen, poznat kao postprandijalna somnolencija, često je iskustvo mnogih, no rijetko tko razumije njegove stvarne uzroke.
Reci što misliš!