Rijeka je danas u situaciji da, nije samo čuvar tradicije, već je i sama stvara kroz nove doživljaje, maske i vremena

Tzv. ''Peto godišnje doba", ono najmilije doba u godini za riječki kraj i okolicu, približilo se svome kraju. 98 grupa, 8500 maškaranih sudionika i 73 alegorijskih kola prodefiliralo je jučer središtem grada Rijeke, a svojim su originalnim kostimima još jednom potvrdili kako je karneval u Rijeci zaista jedinstven, prepoznat diljem zemlje i šire te svakako omiljen svim generacijama

"Maškare, veselo, maškare!", čulo se jučer u Rijeci tijekom cijelog dana. 98 karnevalskih grupa, točnije 8500 sudionika, prodefiliralo je već dobro poznatom riječkom karnevalskom ''rutom" - od Rive preko Delte pa sve do Korza. Velikoj povorci rasplesanih i raspjevanih maškara i ove su se godine pridružile grupe pristigle iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva (Mađarska, Bosna i Hercegovina, Italija, Srbija). Točno u podne, povorku je s Rive poveo Meštar Toni u pratnji ovogodišnje kraljice karnevala Nine Simčić, gradonačelnika Vojka Obersnela (jučer Obeliksa) i nezaobilaznim simbolima karnevala - Morčićima.

Velika maškarana povorka trajala je službeno do otprilike 19 sati kada se zabava preselila u šatore u centru grada i tamo nastavila do ranih jutarnjih sati.

Nažalost, unatoč odličnoj atmosferi među maškaranim skupinama i njihovom odličnom odazivu, nešto je manji odaziv bio onaj od strane gledatelja. Nažalost, vrijeme ove godine nije pogodovalo velikoj povorci kao što je bilo dan ranije na Dječjoj koju je poslužilo predivno, sunčano vrijeme. Bez obzira na pomalo ''dosadnu" i sumornu kišu koja je neumorno padala cijeloga dana, plesa i pjesme nije nedostajalo. Maškare, već pomalo i navikle na izazove koje im vrijeme priprema iz godine u godine, nisu se dale smesti.

Vesele i raspoložene preuzele su uloge dobrog duha grada i animatora publike i uspjele u svome naumu - ne dati vremenu da pokvari raspoloženje. Kraj ovogodišnjeg 29. Riječkog karnevala tradicionalno su obilježili ''Halubajski zvončari" kao posljednja, 98. skupina u povorci. Sljedeća povorka se, kao i uvijek, s nestrpljenjem očekuje, još pogotovo iz razloga što je ona 2013. jubilarna, 30-ta! Vidimo se sljedeće godine na najluđem karnevalu na ovim.

Kako je sve počelo...

Mesopusni običaji na riječkome prostoru vuku korijene iz davnih dana, kada su po narodnoj predaji tzv. "Grde maske" svojim veseljem rastjerivale sile zla, prizivajući proljeće i slaveći rađanje novog života. Zvončari kakve danas poznajete identični su  onima koji su pred toliko stoljeća hrabro branili svoj teritorij od Turaka. Još prije sto godina Rijeka je živjela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojeg grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojima je sudjelovalo europsko plemstvo. Rijeka je danas u situaciji da, nije samo čuvar tradicije, već je i sama stvara kroz nove doživljaje, maske i vremena.

Kada su 1982. godine riječkim Korzom u organizaciji Turističke zajednice grada Rijeke prošetale tek tri maškarane grupe, nitko nije niti slutio kakav će razmjer tijekom godina poprimiti sad već tradicionalni Međunarodni riječki karneval. 1990. godine maškaranu povorku na Korzu pratilo je oko 80.000 ljudi, a 1994. prerasla je u pravi maškarani spektakl, 100.000 gledatelja i oko 4.000 maski iz zemlje i inozemstva što je ujedno bio povod primanja Rijeke 1995. godine u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova - FECC-a.

Na karnevalskoj povorci 2001. godine sudjelovalo je čak 144 karnevalske grupe sa 10.000 sudionika, iz 12 zemalja svijeta koju je pratilo 110.000 gledatelja. U tom se trenutku Riječki karneval potvrdio kao jedan od većih u Europi. Karnevalski događaji Rijeke i okolice osebujan su spoj europskoga građanskog karnevala, prije svega venecijanskog i austrijskog i elemenata folklora i mitologije starih Slavena. Međunarodni riječki karneval i njegova 100-ljetna tradicija zadnjih je godina gradu Rijeci i Hrvatskoj dao jednu nevjerojatnu prepoznatljivost radi koje se ovom događaju iz godine u godinu odazivaju mnogobrojne maškare, karnevalske grupe, sudionici, gledatelji i mediji, kako iz zemlje tako i inozemstva.

 

Riječki karneval je, bez sumnje, postao kulturna baština Hrvatske, snažan turistički adut Rijeke, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu. Ova zabavno-sportska i kulturna manifestacija postala je omiljena od strane građana svih generacija i kao takva uvrštena je na listu 500 najvažnijih zbivanja u Europi. Sunday Times je 2007. godine Riječki karneval uvrstio među 24 najegzotičnija događaja na svijetu. Riječki je karneval osvojio i prestižno priznanje „Zlatno turističko srce" kao organizator najbolje turističke manifestacije Jugoistočne Europe.

Riječki karneval se svojom posebnošću s godinama nametnuo kao ''peto godišnje doba" - doba ludovanja i opuštanja, a svojim je bogatim  programom zadovoljio sve uzraste i ukuse. Prkosan vremenu i prostoru, Riječki karneval svake godine dokazuje kako je topao domaćin svakom čovjeku dobre volje željnog odličnog provoda, smijeha i zabave!

POGLEDAJTE FOTOGALERIJU