U ponedjeljak je na Veleučilištu VERN održan panel na temu 'Televizija 21. stoljeća' u sklopu kojega su svoje ideje i stavove o sutrašnjicama (ponešto) i današnjicama (znatno više) javne i komercijalnih televizija iznijeli čelnici naših najvećih televizijskih kuća Goran Radman, Johannes Züll i Dražen Mavrić.

'Uz mogućnosti komentiranja na primjerice Facebooku te opcije koje omogućuju gledanje odabranih emisija unaprijed ili nakon emitiranja, trenutačno vidim više mogućnosti nego opasnosti za televiziju', optimistično je krenuo u razmatranje televizijskih današnjica i sutrašnjica Johannes Züll, predsjednik Uprave RTL Hrvatska.

Utjecaja tehnologije na televiziju dotaknuo se i Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV. 'Tehnologija u mnogočemu definira razvoj televizijskog biznisa. Već sad sve više ljudi dok gleda televiziju konzumira i drugi ekran, a razvoj tehnologije će sve više omogućavati interakciju s gledateljima', rekao je dodavši kako ipak ne vjeruje da će gledatelji u bliskoj budućnosti preuzeti u svoje ruke kreiranje vlastitih programa. 'Mislim da će ta mogućnost postojati, ali vjerujem da gledatelji konzumiraju i da će konzumirati određeni televizijski kanal zbog brenda, jer su sigurni da im taj kanal pruža najbolju zabavu i informaciju u danom trenutku.'

Dok budućnosti nude vlastite uređivačke politike putem daljinskog upravljača, HRT je konačno odlučio početi 'uređivati svoj program kao programske kanale', istaknuo je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman, dodavši: 'HRT i dan danas uređuje svoje programe tako da redakcije pune odgovarajuće termine sadržaja na različitim kanalima. Nitko ne brine o kontinuitetu i cjelini programa od 0-24 sata. Od sutra (utorak, 26. veljače) prelazimo na uređivanje programa po programskim kanalima. Glavni urednici programskih kanala bit će osobe koje će odgovarati za program.'

Toliko o tehnološkoj budućnosti televizije. Ponešto o konceptu HRT-a u budućnosti: 'HRT vidim kao proizvođača programa, a tek sekundarno kao onoga koji program emitira. Ne vidim budućnost HRT-a u varijantama u kojima je on samo kanal za prikazivanje programa. Ključan je ne samo sadržaj, već proizvodnja sadržaja', rekao je Radman podcrtavši razlike između javne i komercijalnih televizija:

'U odnosu na komercijalnu televiziju, javna televizija mora proizvoditi sadržaj. Također, za razliku od kolega koji vrlo dobro znaju što im je činiti - postići što veću gledanost, naša javna zadaća je ponešto kompleksnija. Mi moramo raznovrsnošću svojih programa doći do svakog gledatelja i slušatelja. Istovremeno, kad proizvodimo specifične sadržaje, moramo znati kome te sadržaje stvaramo i moramo doseći do zainteresirane publike.'

Što se tiče trenutačnog stanja na HRT-u, Radman nije pretjerano zadovoljan. 'Mislim da je program HRT-a značajno ispod one kvalitete koju bi trebao imati, ako imamo u vidu resurse i potencijal kojim televizija raspolaže. Dobar dio razloga leži u činjenici da su ti resursi potpuno neprimjereno poslovno i organizacijski rasipani i da se još uvijek rasipaju. Čini mi se da HRT proizvodi previše onog programa koji u širem smislu možemo nazvati informativnim. To je onaj program za jednokratnu uporabu.'