Istraživanja pokazuju
Pretili ljudi slabije pamte
Pretili ljudi pamte slabije od svojih mršavijih prijatelja, pokazalo je manje istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Experimental Psychology.
Istraživanje provedeno na 50 dobrovoljaca pokazalo je da je pretilost povezana s lošijim "epizodnim pamćenjem", zahvaljujući kojemu se osoba može sjetiti scenarija iz prošlosti s početkom, sredinom i krajem. To je prirodan oblik pamćenja jer mozak na taj način lakše slaže sjećanja, a osoba svoj život vidi kao kronološki slijed događaja koja dijeli u poglavlja s obzirom na najvažnije događaje i prekretnice.
Epizodno pamćenje vrsta je dugoročnog pamćenja koje se formira u dijelu mozga pod nazivom dorzalni hipokampus, a zaslužan je za autobiografska sjećanja, primjerice, sjećanje na zadnje druženje s prijateljima, ali i posljednji konzumirani obrok. Stručnjaci za pretilost sve češće proučavaju vezu između dorzalnog hipokampusa i epizodnog pamćenja jer se smatra da ima važnu ulogu u regulaciji prehrane.
Rezultati istraživanja objavljeni u Journal of Experimental Psychology pokazali su da je kod pretilih ljudi sjećanje na nedavni obrok manje snažno, zbog čega češće posežu za novim.
U testu pamćenja sudjelovalo je pedeset osoba čiji je indeks tjelesne težine iznosio od 18 (zdrava težina) do 51 (vrlo pretile osobe). Trebali su 'skriti' predmete u različita vremenska razdoblja i u različite situacije prikazane na kompjutorskom zaslonu. Kasnije se od njih tražilo da se prisjete što su skrili, kada i gdje.
Pretile osobe imale su za 15 posto slabiji rezultat od mršavijih ispitanika iz istraživanja.
"Kod osoba s većim indeksom tjelesne težine zamijećena je slabija slikovitost kada je o pamćenju riječ, no nisu ništa zaboravile", rekla je za BBC dr. Lucy Cheke sa Sveučilišta u Cambridgeu.
"Istraživanje upućuje na to da slabije sjećanje na nedavno konzumiran obrok koji ostavlja slabiji trag u pamćenju debljih ljudi vjerojatno utječe i na njihovu slabiju sposobnost reguliranja količine hrane i obroka kasnije tijekom dana", zaključuje dr. Cheke.
Hormon gladi ima veliku ulogu u tome koliko hrane unosimo u organizam, no otprije je poznato da na to utječe i naš mozak.
"Uočili smo mehanizam po kojemu debljina potiče samu sebe", kaže dr. Cheke te dodaje da je "koncentriranost na hranu prisutna kod svih ljudi", no da je" izraženija kod pretilih". "Nadamo se da ćemo uz pomoć ovih saznanja uspjeti pomoći onima kojima je u ovakvim situacijama pomoć potrebna", rekla je britanska znanstvenica, istaknuvši da pretilost ne utječe na ostale aspekte pamćenja, poput primjerice općeg znanja.
Vezane vijesti
-
Čak 25 posto pretile djece ima prekomjernu težinu već prije petog mjeseca života, a 90 posto njih do pete godine
-
San Francisco je jedan od rijetkih gradova u kojem zakoni zabranjuju debelizam
-
Otkriveno je i da mozgovi pretilih stare brže nego u ljudi koji imaju normalnu tjelesnu masu
-
Budite uzor
Izdvojeno
-
Podsječamo vas na raspisane natječaje za potpore koje je raspisao UO za gospodarstvo, poduzetništvo i razvitak otoka, a kojim uskoro ističe rok za prijavu:
-
Istraživači su došli do teorije koja objašnjava zašto se smijemo nakon što se toliko uplašimo da poskočimo.
-
Dugoočekivani film Dražen, koji donosi intimnu priču o životu legendarnog hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića, već je u prvom vikendu pogledalo 23.071 gledatelja diljem Hrvatske. Ujedno, prema utršku (box office) objavljenom na stranici boxoffice.hr, Dražen je ostvario najuspješnije kino otvaranje za hrvatski film u posljednjih 10 godina.
-
U Ustanovi za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVAcija, u razdoblju od 13. studenog do 28. studenog 2024. godine, provodit će se tečaj studijske fotografije. Mjesto održavanja tečaja bit će Centar za kreativne industrije u Zadru (na adresi Put Murvice 3a, 23 000 Zadar).
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.