Među glavnim namirnicama je spirulina jer je jedan kilogram te alge hranjiv kao 1000 kilograma povrća te dokazano štiti od demencije i oštećenja mozga

Čak su i sol i papar u tekućem stanju jer bi prah mogao oštetiti opremu

Davno je bilo kada je John Glenn, astronaut na svemirskoj letjelici Friendship 7, pojeo svoj prvi obrok u galaktičkom prostranstvu. Godina je 1962., a na meniju – umak od jabuke, radi lakše konzumacije pakiran u tubi poput zubne paste, te tablete od glukoznog sirupa s vodom.

Premda zadovoljni s razlogom, jer su uspjeli dokazati i pokazati da se hrana može probaviti i u bestežinskom stanju, sreća u Američkoj svemirskoj agenciji (NASA) nije dugo trajala.

Manji je problem bio što se radilo o prilično neukusnoj hrani, a puno veći onaj zdravstveni – astronauti su uslijed takve prehrane počeli gubiti na težini. Iako će se mnogima činiti da njihov rad nije naporan jer ionako “samo lebde”, činjenica je da upravo zbog stresa kojem su izloženi njihov organizam trpi velike posljedice poput gubitka koštane i mišićne mase, problema sa srcem, smanjenja imuniteta, pogoršanja vida…

O svemu tome treba voditi računa jer, kako je upozorio i voditelj NASA-ina Prehrambeno-biokemijskog laboratorija Scott M. Smith, “prehrana je ključna u svemirskim misijama. Bez odgovarajuće prehrane za astronaut, misija bi propala.”

Stoga NASA još od 1962. godine radi na stvaranju nutritivno izbalansiranih obroka koji će pomoći da zdravlje astronauta što manje strada, dakle, obroka koji će biti zdravi i hranjivi. Posebnim analizama utvrđivalo se što je to što im najviše treba jer im je dugotrajni boravak u ekstremnim uvjetima itekako narušavao zdravlje i to je trebalo svesti na minimum, prije svega prehranom i njezinim nadomjestcima.

Mjeseci i godine istraživanja doveli su do konkretnih spoznaja o poželjnoj i najboljoj prehrani za astronaute, o kojoj prije gotovo 50 godina nisu znali ništa.

Spirulina pacifica - idealni nadomjestak

Danas je sve dovedeno do savršenstva i zna se da je astronautima potrebna jednaka količinu kalorija kao kada borave na Zemlji, ali da njihove potrebe za vitaminima i mineralima nisu jednake. Budući da tijekom boravka u svemiru imaju manje crvenih krvnih zrnaca, ne odgovara im prehrana bogata željezom, kao ni natrij jer previše soli može dovesti do gubitka koštane mase, a zbog nedostatka vitamina D, s obzirom na to da nisu izloženi Sunčevoj svjetlosti, ionako im nedostaje kalcija. Proučavajući kako sve to nadoknaditi, u NASA-i su kao idealni nadomjestak prehrani otkrili, bolje rečeno prepoznali, Spirulinu pacifica. Plavo-zelena alga, ocijenili su, ono je što astronautima treba jer je bogata vitaminima, mineralima i drugim hranjivim sastojcima, pa je, ne bez razloga, nazivaju i nutritivnim superstarom.
Osim toga, spirulina je odgovarala i drugom, ne manje važnom izazovu kad je riječ o prehrani u svemiru – nije zauzimala puno mjesta. Stručnjaci NASA-e zaključili su, naime, da je samo jedan kilogram spiruline hranjiv kao 1000 kilograma povrća. Spirulina može biti u tabletama, kapsulama, prahu ili listićima, a bogata je brojnim vitaminima – vitaminom B12, koji doprinosi normalnoj funkciji živčanog sustava, stvaranju energije te smanjenju umora i iscrpljenosti, zatim vitaminom A, koji pomaže očuvanju imuniteta, vitaminom K, beta-karotenom, magnezijem i željezom. Istraživanja su pokazala da spirulina ima blagotvorni učinak na mnoge bolesti, među kojima i na demenciju, odnosno poremećaj pamćenja. 
Spirulina, primjerice, sadrži 26 puta više kalcija od mlijeka. Posebna je i po kombinaciji vitamina A iz beta-karotena, vitamina K i B12, željeza te prirodno prisutnih enzima i klorofila.
Na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), na koju je prva posada stigla 2000. godine i kroz nju je prošlo više od 200 astronauta iz 15 zemalja svijeta, za prehranu se danas brine cijela vojska stručnjaka. Što će jesti astronauti NASA-e, odlučuje se u Johnsons Space Centeru u Houstonu.
Tamošnji su stručnjaci odlučili da astronauti moraju imati tri glavna obroka dnevno, kojima u organizam moraju unijeti određeni broj kalorija ovisno o spolu i težini – do 3000. Na svemirskoj postaji nema hladnjaka pa sva hrana mora biti termostabilna kako se ne bi pokvarila. Zato većina obroka dolazi polupripremljena – na Zemlji se isuši ili djelomično termički obradi pa zamrzne, a dovrši na svemirskoj postaji.

Ima tu svega – od mesa, preko ribe s curryjem, rakova, voća, povrća, do različitih torti – ali i pravila koja se ne smiju prekršiti. Prvo, ništa ne smije biti u prahu. Na svemirskom su brodu, naime, čak i sol i papar u tekućem stanju jer bi svaka čestica bilo kakvog praha koja ode mogla začepiti odvode ili oštetiti opremu. Uz sve to, jedna je žena dokazala da se čak i u svemiru može kuhati. Sandri Magnus na Međunarodnoj svemirskoj postaji trebalo je više od sat vremena da u svemirskim uvjetima pripremi komadiće tune s grilla, marinirane u umaku od češnjaka, limuna i đumbira. Poslužila ga je u vrećici, kao što se poslužuje sva hrana na svemirskom brodu. Na ISS-u se danas priprema 185 različitih menija za NASA-ine astronaut, a ovog bi Božića na meniju trebali imati puricu, umak od borovnica, grašak, gljive i pire od krumpira.

Snažan neuroprotektor

Mikroalga spirulina je plavo-zelena slatkovodna alga stara 3,6 milijardi godina. Ime je dobila prema obliku nalik na spiralu, a među potrošačima uživa status superhrane zbog brojnih benefita u sprečavanju bolesti te ublažavanju stanja izazvanih kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, alergijama, upalama i demencijom. Neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove ili demencije vrlo su česte, no za njih ne postoji lijek. Dr. Paula Bickford sa Sveučilišta South Florida, jedna od najcjenjenijih istraživačica neuroloških bolesti povezanih sa starenjem, navodi spirulinu kao snažan neuroprotektivni sastojak, a njezina su četiri istraživanja pokazala da je kod moždanog udara oštećenje mozga u pacijenata koji su je konzumirali smanjeno za čak 70 posto. Spirulina je bogata hranjivim tvarima i aminokiselinama te prirodno sadrži klorofil, vitamine i minerale u tragovima. Njezini su prirodni sastojci vitamin B12 i jod, poznati po pozitivnom djelovanju na opće stanje organizma. Naime, vitamin B12 doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog i imunološkog sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnom metabolizmu stvaranjem energije.