Prema Zakonu o sigurnosti na cestama biciklisti bi se trebali voziti samo kolnikom, odnosno cestom, ne i pločnikom. No, u Zagrebu ih u tome sprečava infrastruktura, odnosno njen nedostatak.

 

Kao i sva ostala vozila, tako i bicikli imaju svoje mjesto u Zakonu o sigurnosti na cestama, a ono je, ukoliko nema staze - kolnik odnosno cesta. U članku 112. Zakona stoji: "Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika." Na društvenim mrežama je veliku buru izazvala presuda Općinskog suda u Zagrebu koji je na pet mjeseci zatvora s rokom kušnje od dvije godine (uvjetno) nepravomoćno osudio biciklista koji je naletio na pješakinju na nogostupu te je oborio na tlo pri čemu je ona teže ozlijeđena.

Međutim, činjenice su da za teške fizičke ozljede organi represije po sili zakona podižu kaznenu prijavu, te je kazna unutar zakonskih okvira, naročito ako se zna kako je vještak utvrdio da je biciklist vozio brzinom od 20 kilometara na sat. Prilikom izricanja presude sudac je naveo kako "bicklisti sve češće voze neodgovorno".

Iako je biciklističkih staza u Zagrebu malo pa su biciklisti ponegdje prisiljeni voziti pločnikom (bez obzira što to nebi smjeli), činjenica je kako neki biciklisti znaju voziti neodgovorno, što autor ovih redaka i sam vidi kad je na biciklu, ali i u automobilu.

"Zagreb ima 220 kilometara biciklističkih staza, traka i prometnica" navodi se u brošuri ‘Biciklistička karta Zagreba' koja je dostupna na adresi Zagreb.hr, a dodaje se "kako će ispunjenjem plana izgradnje prema GUP-u gradske ulice nuditi ukupno 360 kilometara prometnica". Doduše, za to nema nikakvog roka, tako da ne možemo znati kada će to točno biti. Prema GUP-u Grada Zagreba "Dugoročni cilj Grada Zagreba je da se najmanje dvije trećine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja".

 

Međutim, Marko Stančec iz Sindikata biciklista navodi kako plan razvoja i osigurana sredstva za postizanje navedenog cilja još uvijek ne postoje unatoč dugogodišnjim najavama i to je glavna barijera smislenoj i planskoj izgradnji mreže povezanih biciklističkih staza. "Posljednjih godina svjedoci smo da obnovu kolničke infrastrukture najčešće ne prati i obnova pješačko-biciklističkih staza iz čega možemo zaključiti da su građani koji automobil ne voze svakodnevno definitivno diskriminirani te da ih gradonačelnik smatra građanima drugog reda, a da održivi promet trenutno nije prioritet Grada Zagreba. Upit o ulaganjima u biciklistički promet poslali smo u prvoj polovici 2016. godine na adresu par gradova u Hrvatskoj i nažalost glavni grad Hrvatske jedini je bio bez odgovora na naša pitanja što pokazuje kontinuitet netransparentnosti trošenja novaca poreznih obveznika."

Sindikat biciklista ne može komentirati presudu biciklistu koji je osuđen na uvjetnu kaznu jer ona nije pravomoćna, kaže Stančec. Dodao je kako novac koji i je osiguran za pješačko-biciklističke staze u Gradu Zagrebu, utrošen na označavanje žutih linija, ali ne i izgradnju kvalitetnih pješačkih i povezanih biciklističkih staza. Sindikat biciklista smatra kako je glavni problem nepovezanost biciklističke infrastrukture čime su ugroženi životi svih onih koji tu infrastrukturu upotrebljavaju. Drže kako će se on riješiti tek donošenjem Plana razvoja biciklističkog prometa u Gradu Zagrebu u kojem će biti pobrojene kritične točke, izveden plan povezivanja postojećih dijelova staza, naznačena financijska sredstva za osiguranje izvođenja, kao i način na koji će biciklistički promet biti ukomponiran u budući prometni sustav Grada.

S biciklistima se donekle slaže i Goran Husinec, ovlašteni sudski vještak za promet. Drži da je infrastruktura manjkava jer se biciklistički promet kod nas počeo razvijati tek unazad nekoliko godina, pa je sukladno tomu i kultura vožnje bicikla je tek u povojima. "Biciklisti masovno prelaze kolnik na zebri pri pri čemu ne silaze sa bicikla misleći da imaju prvenstvo prolaza a nisu svjesni činjenice da je bicikl vozilo isto kao i automobil. Biciklisti se voze po nogostupima što je također zabranjeno. Osobno ih potpuno razumijem jer je vožnja po kolniku izuzetno opasna pa moraju birati ili će možda biti kažnjeni što je mala vjerojatnost ili će ugrožavati svoj život vozeći se po kolniku i usporavati promet na opči gnjev vozača motornih vozila. Zbog svega navedenog u gradovima se užurbano rade biciklističke staze ali to je dugotrajan proces. Sve dok gradovi ne budu bili opremljeni biciklističkim stazama biciklisti moraju biti izuzetno oprezni kako prema pješacima tako i prema drugim sudionicima u prometu.", zaključuje Husinec.

Isto je navedeno i u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, gdje se kaže kako ‘Vozač bicikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu', a spomenuto je i kako se biciklističkom stazom ili trakom uz desni rub kolnika ili ceste u smjeru kretanja, a na traci ili stazi uređenoj i obilježenoj za dvosmjerni promet bicikala, desnom stranom trake ili staze u smjeru kretanja. Ako biciklist to prekrši, kazna je 300 kuna. Regulirano je i nošenje kaciga biciklisti moraju nositi zaštitinu kacigu samo ako su mlađi od 16 godina.

Dakle, odraslima kaciga nije obavezna, ali je svakako preporučljiva, naročito jer je tehnologija izrade kaciga zadnjih godina snažno napredovala te su one sve kvalitetnije i pružaju sve bolju zaštitu. Upaljena svjetla su obavezna noću i danju u uvjetima smanjene vidljivosti, jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani; a alkohola u krvi smiju imati 0.5 promila, isto kao i vozači ostalih vozila. Također nije dozvoljeno korištenje mobitela bez handsfree uređaja. Mobitel se može koristiti za vrijeme vožnje ako se upotrebljava naprava koja omogućava njegovo korištenje bez upotrebe ruke. Prekršite li ovo pravilo, kazna je 500 kuna, kao da ste u automobilu.