Nove bušotine zemnog plina planiraju se u Rumunjskoj, dok ljuti argumenti aktivista otkrivaju nemoć za društvenom promjenom.

Međunarodna ekološko-aktivistička organizacija Greenpeace održala je ranije ovog mjeseca prosvjed upozorenja u rumunjskom lučkom gradu Constanța protiv novih bušotina zemnog plina. Strahuju da bi predloženi plinski projekt mogao uzrokovati desetke tisuća preuranjenih smrti.

“Deseci tisuća ljudi diljem svijeta mogli bi prerano umrijeti prije kraja stoljeća zbog ekstremnih temperatura uzrokovanih emisijama stakleničkih plinova iz projekta Neptun Deep tvrtke za fosilna goriva OMV Petrom”, pokazuje stručna analiza pripremljena za Greenpeace Rumunjska.

Iako EU više ne financira izravno vađenje fosilnih goriva, često podržava infrastrukturu. Plinovod Tuzla-Podisor (koji bi transportirao plin iz novog plinskog polja Neptun Deep do obale, a bez kojeg projekt ne može funkcionirati) već je dobio više od 230 milijuna eura preko Fonda za modernizaciju EU-a i Europske investicijske banke.

“Neptun Deep” naziv je nove OMV-ove platforme za bušenje dna Crnog mora ispred Rumunjske i eksploataciju zemnog plina. Radi se o “najvećem europskom prijedlogu za bušenje plina”, ističe rumunjski Greenpeace kojim bi Rumunjska postala najveći europski proizvođač zemnog plina. Analizom se procjenjuje da bi mogući broj smrtnih slučajeva koji bi bili posljedica previsokih temperatura do 2100. mogao narasti na 46.000.

Moralna pozicija i manjak rješenja

Iako se ovakve procjene budućih smrtnih slučajeva uglavnom smatraju nepreciznim izračunima, posvećen im je sve veći medijski prostor. Posebno se često u posljednje vrijeme pribjegava argumentima ljudskog zdravlja, odnosno tome kako nas sve klimatske promjene i njihove posljedice ubijaju. No, kada argumenti izgube djelatnu i političku snagu, a ostane im moralna, što to govori o društvu?

Kao prvo, govori nam da od teorijskog objašnjavanja klimatskih promjena bez praktičnog djelovanja nema puno koristi. Istina je, kao što se ističe u Greenpeaceovom priopćenju da će još jedna plinska bušotina štetiti i klimi i ljudima. Politički problem – da se i ovaj projekt financira javnim sredstvima EU, mada neizravnim putem – iako spomenut, ostaje nenaglašen i neanaliziran. Baš kao u ovom priopćenju Greenpeacea, argumenti ekoloških aktivista pomalo su nam već dosadili, jer su svi isti.

Upozoravaju na neku veliku i realnu opasnost pozivajući se pritom ne na djelovanje bilo koje instance i uz bilo kakvu metodu – nego na našu moralnu društvenu strukturu. No, ako se ijedna od perspektiva zelene argumentacije pokazala kao slijepa ulica, onda su to ovakve moralne perspektive koje vas upozoravaju da ako dopustite bušenje fosilnih goriva, djeca će vam ili umrijeti od posljedica, ili će “doživjeti još jedan toplotni udar u životu”.

Iz perspektive današnjice, “još jedan toplotni udar” nekada u budućnosti zvuči smiješno u odnosu naspram problema koje obični ljudi imaju. Rastuće energetsko siromašno kao posljedica rasta cijena energenata, inflacije i stagnirajućih realnih kupovnih moći, znači da buduće zdravlje i budući toplotni udari nisu visoko na listi prioriteta.

Promjena navika ili politike

Takvi moralizirajući argumenti mogu doprijeti samo do onih u privilegiranim društvenim pozicijama, do onih koji stvarno misle da će stvarno uspjeti zaustaviti klimatske promjene, ako promijene životni stil i životne navike. Međutim, to hoćete li vi jesti meso znatno je, primjerice, manji faktor od tona stakleničkih plinova koje u amosferi na godišnjoj razini ostavi jedan posto najbogatijih ljudi svijeta. Oni su ti koji trebaju mijenjati svoje životne stilove i navike.

U kontekstu zelenih argumenata i fosilnih politika, ljudima treba uvijek ponuditi alternativno rješenje – nešto staro i nevaljalo treba zamijeniti nečim novim i valjanim. Tek onda klimatski argumenti neće ljudima ostavljati u ustima gorak okus patronizacije i grižnje savjesti popraćene frustracijom zbog totalne društvene nemoći.

Svi klimatski argumenti, ako žele padati na plodno tlo trebali bi nuditi alternative i rješenja. Ako ih ne možemo ponuditi, onda ih nemamo. Onda se ne trebamo čuditi da 2025. godine i dalje imamo nove prijedloge za nove bušotine fosilnih goriva.

U otvorenom pismu koje je već potpisalo više od 78.000 ljudi, Greenpeace poziva EU i nacionalne vlade da zabrane sve nove infrastrukturne projekte fosilnih goriva u EU. U Rumunjskoj je 50.000 ljudi već pokazalo svoje protivljenje Neptun Deepu. Prosvjedi su već najavljeni. EU ima dovoljno plina do 2040. a potražnja za plinom je u dugoročnom padu.