Za početak nove, 2024. godine, ali i nakon novog razočarenja s UN-ovom klimatskom konferencijom COP28, razgovarali smo kratko s dr. sc. Nikolom Biliškovom s Instituta Ruđer Bošković, članom inicijative Znanstvenici za klimu o tome kakve bismo promjene željeli vidjeti tokom 2024. godine, a da se i Hrvatska ukrca na vlak zemalja koje svojim primjerom predvode sanaciju klimatskih promjena.

Dok čekamo znanstvenu razradu njihovih političkih zahtjeva, ekskluzivno za Zelenu Hrvatsku dobivamo prvi uvid u očekivanja hrvatskih znanstvenika.

Hrvatska, kao i ostale zemlje tzv. Globalnog sjevera, trpi sve veće štete od klimatskih promjena, koje su donedavno pogađale gotovo isključivo Globalni jug. Osim toga, Hrvatska je geografski barem djelomično smještena u mediteranskoj regiji, koja je jedna od globalnih vrućih točaka, ali i, kroz cijelu povijest, izuzetno važno geopolitičko sjecište.

Činjenicu da klimatske promjene u nas nisu prepoznate kao važna politička tema, kako u pripremama za izbore, tako i u sveukupnom političkom životu, Znanstvenici za klimu smatraju potpuno nedopustivom.

Zbog toga zahtijevaju sljedeće:

Provesti brzu i radikalnu energetsku tranziciju, uz poštivanje načela klimatske pravde. Hrvatska ima znatne potencijale za razvoj i implementaciju obnovljive energetike. U skladu s time, potpuno su neprihvatljivi bilo kakvi novi i planirani projekti ekstrakcije, prerade i distribucije fosilnih goriva. To uključuje obustavu svih projekata i energetskih planova vezanih uz plin.  

Razvoj i implementaciju prometnih politika usmjerenih ka minimizaciji emisija tog sektora
Provesti detaljnu analizu i prognozu razvoja opasnosti od posljedica klimatskih promjena, kako okolišnih, tako i društvenih.
Na temelju te analize razviti efikasne instrumente za smanjenje šteta nastalih od sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika, kao što su oluje, poplave, suše, toplinski valovi, provale hladnog zraka i drugo.
Analizirati utjecaj klimatskih promjena na zdravlje i hranu te poduzeti mjere minimizacije tog utjecaja.

Razviti i provoditi efikasne politike obnove divljine. Iako u kontekstu Globalnog sjevera Hrvatska i dalje spada u zemlje s relativno dobro očuvanom divljinom, kao i bogatstvom prirodnih zaliha pitke vode, potrebno je spriječiti degradaciju tih resursa, koji su pod stalnim i rastućim pritiskom s različitih strana.

Preispitati i reformirati migracijske politike. To podrazumijeva analizu trenutnih migracijskih pritisaka, kao i predviđanje kratkoročnih i dugoročnih trendova u kontekstu klimatskih promjena, dakle njihovih direktnih, ali indirektnih utjecaja, što uključuje i promjene u geopolitičkoj dinamici.

Aktivno zalaganje za minimizacijom ugljičnog otiska Hrvatske i EU. Iako su u globalnom kontekstu emisije Hrvatske vrlo male, emisije po glavi stanovnika ipak su na razini zemalja Globalnog sjevera, što je pokazatelj efikasnosti politika i prevladavajućeg životnog stila. Zato ovaj zahtjev podrazumijeva detaljnu analizu i utvrđivanje slabih točaka, koje se moraju adekvatno korigirati. To uključuje i intenzivnije uključivanje klimatskih i ostalih okolišnih tema u obrazovanje na svim razinama.

Zalaganje za radikalnu reformu klimatskih pregovora na najvišoj međunarodnoj razini. Globalni klimatski pregovori, koje UNFCCC organizira i provodi kroz COP-ove pokazali su vrlo nisku razinu učinkovitosti u kontekstu realne globalne klimatske krize, koja zahtijeva donošenje i provedbu odlučnih, čak i radikalnih, obvezujućih odluka. To se najizravnije očituje u činjenici da ti pregovori nisu doveli do smanjenja emisija stakleničnih plinova i zaustavljanje rasta globalne prosječne temperature. Naprotiv, emisije rastu, i to u takvoj mjeri da je njihov iznos od početka pregovora veći nego u ostatku povijesti čovječanstva.

To iziskuje detaljno preispitivanje postupka pregovora, donošenja odluka, kao i razine političke snage tih odluka.

Intenzivno podupirati ambiciozna znanstvena istraživanja usmjerenim klimatskoj krizi, na svim znanstvenim područjima i poljima. Naravno, to uključuje i transfer rezultata tih istraživanja u efikasne politike te aktivno uključenje znanstvenika u procese razvoja klimatskih i okolišnih politika. U tom smislu, mi, kao Znanstvenici za klimu, inzistiramo i na Apelu za sustavnu klimatsku akciju, kojeg je potpisalo više od 550 hrvatskih znanstvenika.