Okoliš u 2024. obilježen je uspostavom samostalnog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije s ministricom Marijom Vučković na čelu te prosvjedne akcije kojima je očuvan izvor rijeke Une od izgradnje mini hidroelektrane.

Ljetos su građani dobili bitku u obrani rijeke Une gdje se, na štetu okoliša, pokušala sagraditi mini-hidroelektrana iako nisu bile ishodovane sve potrebne dozvole. Pritisak javnosti se isplatio pa je taj štetni projekt obustavljen, istaknuli su u Zelenoj akciji i Greenpeaceu Hrvatska.

Lokalnim akcijama zaustavljen je i pogon za preradu plastike Plastic Phaten Recycling u Vrginmostu.

Gospodarenje otpadom i u 2024. bio je problem u Hrvatskoj, a pozitivna vijest je da je Krk, sa svojih sedam jedinica lokalne samouprave, postao prvi otok u Hrvatskoj i drugi u svijetu s prestižnim certifikatom Zero Waste, koji se dodjeljuje najuspješnijim europskim gradovima i općinama u održivom gospodarenju otpadom.

Povratna naknada i dalje preniska

Zelena akcija kritizirala je i što se “kroz regionalne centre za gospodarenje otpadom nastavljaju razvijati štetni projekti spaljivanja otpada”, a iznimka nije ni Grad Zagreb za kojeg su rekli da je “učinio pomake u prikupljanju otpada, ali je krenuo u krivom smjeru u pripremi infrastrukture za njegovu obradu”.

Udruge su se usprotivile i što će se povratna naknada za ambalažu za pića od 1. siječnja sa sedam centi povećati na samo deset centi, čime Hrvatska ostaje na začelju država EU-a po visini naknade. Teško ćemo postići ciljeve od 90 posto odvojeno prikupljene ambalaže za pića do 2030., a i dodatno se marginaliziraju ranjive skupine koje od skupljanja boca preživljavaju. Udruge su smatrale da naknada ne bi trebala biti manja od 15 centi.

U Ministarstvu kažu da je niz propisa vezanih za gospodarenje otpadom koji su doneseni u 2024.: uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi te o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada, izmjene i dopune Pravilnika o gospodarenju otpadom, Zakon o provedbi Uredbe o baterijama i otpadnim baterijama te Akcijski plan za implementaciju preporuke OECD-a za povećanje udjela recikliranog elektroničkog otpada.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je nastavio ulagati u projekte poticanja smanjenja otpada te je jedinicama lokalne samouprave i njihovim komunalnim društvima sufinancirao nabavu komunalne opreme, ali i sanaciju divljih odlagališta, a sufinancirali su i uređaje za smanjenje otpada od hrane javnim ustanovama.

Gradovima i općinama su sufinancirali informativno-edukativne aktivnosti vezane za gospodarenje otpadom, a sami su krajem godine započeli i kampanju o važnosti odvajanja EE otpada.

Fond je u 2024. proveo i do sada najveći natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća, budžet je iznosio rekordnih 120 milijuna eura, a zaprimili su oko 12.000 prijava. Veliki interes bio je i za njihov natječaj za ugradnju fotonaponskih elektrana, a građanima su bili interesantni i poticaji Fonda za električna vozila te će oko 2000 novih vozila doprinijeti daljnjem razvoju e-mobilnosti u Hrvatskoj.

Zelena infrastruktura

U cilju prilagodbe klimatskim promjenama sredstva Fonda uložena su i u zelenu infrastrukturu i smart city projekte.

U Ministarstvu od važnijih propisa iz područja klimatske tranzicije izdvajaju izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka te izmjenu i dopunu Uredbe o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku.

Vlada je usvojila i odluke o provedbi zelene javne nabave te donošenju smjernica za poboljšanje učinaka javne uprave u zaštiti okoliša.

U području vodnog gospodarstva ukinut je vodni doprinos za gradnju svih građevina te su smanjene tarife vodnih naknada za korištenje i zaštitu voda, što je, smatraju u Ministarstvu, imalo značajan učinak na financijsko rasterećenje gospodarstva i građana.

Donesen je i Nacionalni akcijski plan smanjenja gubitaka vode s ciljem njihova dovođenja ispod 25 posto, a Vlada je također usvojila višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina za melioracije.

Krajem godine je Ministarstvo uspostavilo nove važne digitalne alate – Atlas bioraznolikosti Hrvatske i Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana.

Ministarstvo zaštite okoliša poručilo je kako je ispunilo sve mjere iz Akcijskog plana za usklađivanje zakonodavstva, politika i praksi s OECD-ovim pravnim instrumentima u područjima zaštite okoliša i gospodarenja otpadom i priprema se za završnu pristupnu raspravu na OECD-ovom Odboru za politike okoliša u veljači 2025.

U Greenpeaceu i u Zelenoj akciji kažu da Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), koji je kasnio skoro osam mjeseci, umjesto hitne dekarbonizacije predviđa povećanje domaće proizvodnje nafte i plina, povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku te istraživanje potencijalnih ležišta nafte i plina sve do sredine stoljeća kada bi kontinent već morao biti klimatski neutralan.

Udruge su ocijenile da Hrvatska time i dalje propušta okrenuti u svoju korist golemi potencijal koji ima za korištenje obnovljive energije, pogotovo energije sunca.