eko
Mijenjaju li klimatske promjene dramatično svijet zimskih sportova?
Mnogi se smiju kada se povede riječ o temi - sport i klimatske promjene. Ironičan ton o ovoj temi mogu nuditi samo oni neupućeni, ogrezli u neznanju. Klimatske promjene imaju nevjerojatan, pa čak i sudbonosan, utjecaj na moderan sport. I to u tolikoj mjeri da se može postaviti pitanje i (samo)održivosti pojedinih sportova.
Ova tema može se podijeliti na dva dijela. Što klimatske turbulencije štetno čine ljetnim, a što zimskim sportovima?
Posvetimo se, isprva, utjecaju klimatskih neugodnih vrhunaca na zimske sportove. Zapitajte se, primjerice, zašto je Zagreb izgubio skijašku utrku ”Snježna kraljica” 2022. godine? Unatoč dobroj i nadasve skupoj organizaciji nekoliko utrka Svjetskog kupa u Zagrebu jedva je održano zbog nedostatka snijega i visokih temperatura.
Nisu pomogli ni topovi koji proizvode goleme količine snijega. Na temperaturi višoj čak od desetak stupnjeva Celzijusovih i taj snijeg se topi pa je kulminacija nevolja uslijedila kada je zagrebačka utrka morala biti posve otkazana.
I tko zna kada će FIS (Svjetska skijaška federacija) opet glavnom hrvatskom gradu dati mogućnost organizacije. Jest, Sljeme ima relativno nisku nadmorsku visinu (1035 metara), međutim nedostatak padalina, snijega te previsoke temperature postale su nesavladiv problem.
Osim ako ne se, našalimo se, ne izmisli atmosferski staklenik s niskim temperaturama. Baš kao što su izmišljeni i topovi za snijeg.
Kroničan nedostatak snijega
No, nije samo Sljeme postalo nezgodno, toliko su učestale odgode skijaških natjecanja širom Europe da mnoge koji obožavaju skijaški sport doslovca hvata panika. Čak i planinski vrhovi iznad dvije tisuće metara pate od kroničnog nedostatka snijega.
Evo, uoči sljedećih Zimskih olimpijskih igara u Italiji 2026. godine u Milano Cortini brojni klimatološki stručnjaci donijeli su zaključak kako su i same Igre u opasnosti, sada i ubuduće, zbog klimatskih promjena. Jer, nepredvidiva klima golema je prijetnja svim natjecanjima koji se održavaju na otvorenom, pritom se stvaraju uvjeti koji su puno opasniji za sportaše i sudionike.
Izdvojeno
-
Hrvatska je druga najangažiranija država u svijetu (u odnosu na broj stanovnika), čije civilno društvo šalje humanitarnu pomoć u Ukrajinu, zahvaljujući uvelike predanom, angažiranom i stalnom radu 300 volontera udruge DOBRO DOBRIM DoDo.
-
Marko Pupić Bakrač bavi se temom zdravstva u Zadru, njegov dopis donosimo u cjelosti
-
Republika Hrvatska je na današnji dan prije 33 godine, 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano hrvatsko Podunavlje.
-
Pročitajte dnevni horoskop i doznajte što vam za današnji dan predkazuju zvijezde
Reci što misliš!