Istraživači, investitori i poduzetnici u SAD-u uzbuđeni su zbog mogućnosti koje, kažu, nudi geotermalna energija. Zagovornici kažu da je došlo vrijeme za “geotermalnu energiju sljedeće generacije“.

Rast ulaganja i u ovaj izvor energije napajaju tehnološki giganti koji upravo ulažu u nuklearnu energiju.

Drugi izvor u kojeg također ulažu je geotermalna energija “sljedeće generacije” koja je, prema njima, “na pragu širokog komercijalnog uspjeha”, piše časopis Nature.

Za razliku od konvencionalne geotermalne energije, novi projekti ne oslanjaju se na prirodne izvore tople vode; umjesto toga, oni stvaraju vlastite. Proces uključuje kopanje bušotine duboke do nekoliko kilometara, gdje su stijene na temperaturi od oko 200 °C te ubrizgavanje hladne vode i pijeska pod visokim pritiskom.

To stvara pukotine u stijenama, povećavajući njihovu propusnost i stvarajući rezervoar zagrijane vode koja se može kontinuirano crpiti kroz drugu bušotinu. Vruća voda pod pritiskom zatim se koristi za proizvodnju električne energije.

Ovaj pristup, poznat kao poboljšani geotermalni sustavi, pokušava se primjenjivati od 1970-ih, ali većina projekata nije uspjela izvući značajne količine energije. Također je moguć u područjima gdje nema prirodnih geotermalnih izvora.

Opasnosti horizontalnog frakinga

Izazovi su visoki početni troškovi budući da je bušenje dubokih bušotina i stvaranje pukotina skupi proizvodni proces. No, veći problem su seizmički rizici. Pukotinsko bušenje može izazvati mikro potrese, što izaziva zabrinutost kod lokalnih zajednica.

Poboljšanja koja se spominju u imenu novog oblika komercijalne eksploatacije geotermalnih izvora, rezultat su preuzimanja fraking tehnologija iz fosilnih industrija. Svode se na hidrauličke bušilice koje lakše drobe kamen horizontalno. Preuzimanje te tehnologije smanjilo je troškove, ali i povećalo rizike od seizmičkih poremećaja.

Horizontalni fracking (freking) za geotermalnu trebao bi prolaziti preko mnoge pukotine i ubrizgati vodu u stijene ili je iz njih izvući. Razvoj ove tehnologije djelomično je zaustavljen jer procesi hidrauličkog lomljenja (frackinga) mogu uzrokovati seizmičku aktivnost. Neki projekti, uključujući jedan u Baselu u Švicarskoj i drugi u Pohangu u Južnoj Koreji, morali su biti zatvoreni jer je fracking bio povezan sa značajnim potresom, piše časopis Nature.

Za sada, jedine garancije su procjene investitora da potresi magnitude manje od 2 nisu opasni, a “ako pređu određeni prag – ugasit će se sami”, obećavaju, još jednom, poduzetnici.

Napredna, a ne poboljšana geotermalna tehnologija

Jedna kompanija sa sjedištem u Kanadi razvila je “napredni” geotermalni sustav, a ne – kako im se zapravo rugaju “poboljšani” kojega sufinancira američko “ministarstvo” energetike Department of Energy. Kanadski model firme Eavor provodi se u Europi, a uopće ne koristi fracking. Umjesto toga, oni na principu sofisticiranog sustava magnetskog navođenja, vode bušilice iz dviju bušotina dok se međusobno ne zatvore u petlju pod zemljom. Sve se radi četiri i pol kilometra ispod zemlje, gdje nema GPS-a. 

U projektu Eavor svaka se bušotina grana u mrežu paralelnih, horizontalnih cijevi, koje se zatim ponovno spajaju u drugoj bušotini. To također znači da voda nikada ne dolazi u izravan kontakt sa stijenom, već mora apsorbirati toplinu kroz kućišta cijevi. “Prednost je u tome što ne moramo frakirati”, kaže Carsten Reinhold, glavni geolog u Eavorovom njemačkom ogranku u Düsseldorfu za časopis Nature.

Eavor gradi svoje prvo komercijalno geotermalno postrojenje u blizini Geretsrieda u Njemačkoj, a ono bi sljedeće godine trebalo početi iskorištavati vodu temperature 160 °C s dubine od 4500 m. Elektrana će uglavnom grijati zgrade u obližnjem gradu, ali će proizvoditi i oko osam MW električne energije.