Znanstvenici su otkrili najveći koralj na svijetu u jugozapadnom dijelu Tihog oceana, javlja u četvrtak BBC.

Mega koralj, koji se sastoji od mnogo sićušnih stvorenja povezanih u jedan organizam umjesto u greben, mogao bi biti stariji od 300 godina.

Skupina istraživača kaže da je veći od plavetnog kita.

Pronašao ga je videograf s broda National Geographica koji je posjećivao udaljene dijelove Pacifika kako bi dokumentirao učinke klimatskih promjena.

“Otišao sam roniti na mjestu gdje je prema karti bila olupina broda, a tada sam nešto vidio”, rekao je Manu San Felix.

Pozvao je svog sina i ronilačkog kolegu Iniga te su zajedno dublje zaronili kako bi istražili fenomen.

Vidjeti koralj, koji se nalazi u Solomonskim Otocima, bilo je poput gledanja “podvodne katedrale”, rekao je.

“Bilo je veoma emotivno. Osjetio sam ogromno poštovanje za nešto što je ostalo na istom mjestu i preživjelo stotine godina”, kazao je.

“Pomislio sam: ‘Opa, ovo je bilo tu kada je Napoleon bio živ'”, dodao je.

Znanstvenici na ekspediciji su izmjerili koralj vrstom podvodnog metra. Širok je 34, dug 32, a visok 5,5 metara.

Koralji diljem svijeta se suočavaju s ozbiljnim pritiscima dok se oceani zagrijavaju zbog klimatskih promjena.

Koralji, koje se često opisuje kao “arhitekte” mora, mogu se udružiti kako bi stvorili goleme grebene u kojima žive ribe i druge vrste.

Koraljni grebeni također izdržavaju milijardu ljudi tako što, među ostalim, potiču turizam i omogućuju ribolov, prema Svjetskom ekonomskom forumu.

Ovaj primjerak je pronađen u dubljoj vodi nego drugi koraljni grebeni, što ga je možda zaštitilo od viših temperatura pri morskoj površini.

Otkriće je objavljeno u vrijeme kada se u azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu održava klimatska konferencija Ujedinjenih naroda COP29, koja nastoji ostvariti napredak u borbi protiv klimatskih promjena.

Trevor Manemahaga, ministar za klimu Solomonskih Otoka koji prisustvuje samitu, za BBC je rekao da će njegova zemlja biti ponosna na otkriveni koralj.

“Želimo da svijet zna da je to posebno mjesto i da ga treba zaštititi”, kazao je.

“Uglavnom ovisimo o pomorskim resursima za gospodarski opstanak i koralj je vrlo, vrlo važan. Također, za naše je gospodarstvo krucijalno da se pobrinemo da se naš koralj ne iskorištava”, dodao je.

Manje otočne države poput Solomonskih Otoka su izuzetno ranjive na klimatske promjene.

Manemahaga je rekao da je vidio učinke globalnog zagrijavanja na svoju zemlju s obzirom na činjenicu da ono uzrokuje snažne ciklone i nagriza obalu, zbog čega kuće padaju u more.

Brojne zemlje u razvoju na konferenciji traže više novca od bogatijih država kako bi im se pomoglo u borbi protiv klimatskih promjena.

Manemahaga je rekao da bi dodatno financiranje za Solomonske Otoke pomoglo zemlji da stvori raznolikija radna mjesta, što bi značilo da će manje ljudi raditi u industrijama koje oštećuju koraljne grebene.

Sječa stabala je trenutno velik dio gospodarstva nakoji otpada između 50 i 70 posto izvoza, no dovodi do visokih razina zagađenja vode što škodi koraljima.

Eric Brown, koraljni znanstvenik na istraživačkom putovanju National Geographica, tvrdi da stanje koralja “izgleda poprilično dobro”.

“Premda su obližnji plitki grebeni degradirani zbog toplijih mora, vidjeti ovoliko veliku i zdravu oazu koralja u nešto dubljim vodama je svjetionik nade”, rekao je.

Koralj pripada vrsti zvanoj Pavona clavus, a pruža dom škampima, rakovima, ribama i drugim morskim bićima.

Dob primjerka također znači da služi kao prozor u oceanske uvjete prošlosti. Znanstvenici se nadaju da će ga proučavati kako bi doznali više o načinu na koji je narastao.

Izvješće objavljeno ovog tjedna je pokazalo da je 44 posto koralja u toplim vodama suočeno s izumiranjem, prema međunarodnoj udruzi za očuvanje prirode (IUCN). To je za trećinu više u odnosu na zadnje procjene iz 2008.