Slučajevi ospica porasli su za 20 posto prošle godine, potaknuti nedostatnim cijepljenjem u najsiromašnijim zemljama svijeta i onima pogođenima sukobima, objavili su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Gotovo polovica svih velikih i razornih epidemija izbila je u afričkoj regiji gdje se broj smrtnih slučajeva povećao za 37 posto, objavili su WHO i CDC. 

"Svaka zemlja na svijetu u ovom trenutku ima pristup cjepivu protiv ospica, tako da ne postoji razlog zašto bi bilo koje dijete bilo zaraženo tom bolešću i nijedno dijete ne bi trebalo umrijeti od ospica", rekla je novinarima Natasha Crowcroft, viša tehnička savjetnica WHO-a za ospice i rubeolu. 

Ospice uzrokuje virus koji se prenosi zrakom i uglavnom pogađa djecu ispod pet godina, ali se može spriječiti s dvije doze cjepiva protiv ospica. Međutim, pokrivenost imunizacijom "nije bila adekvatna" na globalnoj razini, navode WHO i CDC.

Potvrđeno je oko 10,3 milijuna slučajeva vrlo zarazne infekcije u 2023., u odnosu na 8,65 milijuna prethodne godine, pokazalo je izvješće dviju agencija objavljeno u četvrtak.

Neprihvatljiv broj mrtvih

Broj smrtnih slučajeva povezanih s tom bolešću pao je za osam posto na 107.500 zbog boljeg pristupa zdravstvenim uslugama i cjepivima u zemljama s visokim dohotkom, poput zemalja u Europi gdje je prošle godine porastao broj slučajeva.

Bez obzira na pad, broj mrtvih je "neprihvatljiv", ističu agencije.

"Najveći i najteži" uzrok porasta slučajeva je neuspjeh sustava da dopru do djece i cijepe ih, rekla je Crowcroft. I oklijevanje prema cijepljenju odigralo je svoju ulogu.

To oklijevanje je u porastu od pandemije covida-19 zato što su ljudi izgubili povjerenje u važnost rutinskog cijepljenja djece protiv bolesti poput ospica i dječje paralize.

Više od 22 milijuna djece nije primilo prvu dozu cjepiva protiv ospica u 2023., objavile su agencije.

Iste godine su zabilježena razorna izbijanja ospica u 57 zemalja zbog nedostatnog cijepljenja, što je skok od gotovo 60 posto u odnosu na 36 zemalja u 2022., navodi se u izvješću.

Uz afričku regiju, značajan porast slučajeva zabilježen je u istočnom Mediteranu, Europi, jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku, navodi se u izvješću.