Brojna rješenja koja nam se danas nude kao zelena, znanstvenici su okarakterizirali kao lažna i dokazali njihovu štetnost na bioraznolikost – ono što zapravo pokušavamo očuvati.

Neki pristupi rješavanju problema globalnog zatopljenja mogu imati neželjene posljedice za prirodu i zaštitu bioraznolikosti, kažu znanstvenici koji pozivaju na koordiniranije napore u rješavanju ovih izazova, piše AFP.

“Ponekad pokušavajući pronaći rješenje za problem, riskiramo stvaranje štete negdje drugdje”, rekla je za AFP Anne Larigauderie iz Međuvladine znanstvene i političke platforme za bioraznolikost (IPBES), stručnog neovisnog tijela.

IPBES će u prosincu objaviti izvješće o tome kako su različite krize — uključujući klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti — usko povezane i kako ih treba rješavati zajedno, a ne izolirano. IPBES i UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorili su 2021. da izolirani pristup riskira “radnje koje nenamjerno sprječavaju rješavanje jednog ili drugog problema, ili čak oba”.

Električna vozila

Neka od tih rješenja mogu zaista biti rješenja ako se provode na način da ne uzrokuju dodatne štete okolišu i troškove za ljude i okoliš. Na primjer, električna vozila najpoznatiji su ovakav primjer. Dok njihov pogon na struju čisti atmosferu od fosilnih ispuha, istovremeno iskopavanje plemenitih materijala poput litija i kobalta potrebnih za baterije koje pogone ova vozila, uzrokuje brojne ekološke štete i nastavlja s eksploatacijskim odnosom prema radnicima koji obavljaju iskapanja.

Vjetroturbine

Ali, postoje i drugi slični problemi poput područja u prirodi “zasijanih” vjetroturbinama – neizostavni prizori koje vidimo kada se po Hrvatskoj vozimo autocestom A1. Dok male vjetroturbine nisu dopuštene na obiteljskim kućama zbog opasnosti koje predstavljaju za ptice i šišmiše, isto pravilo nije primijenjeno prilikom dodjeljivanja koncesija o vjetroelektranama.

Dok je rješenje ovog problema za velika polja da se jedna propela turbine oboji u crno kako bi pticama bile vidljivije, ignorira se problem tihog permanentnog zvuka koji ometa normalno funkcioniranje, a kojeg prijavljuju ljudi što žive u neposrednim blizinama tih vjetroelektrana. Tu je i problem izgradnja brana za hidroelektrane koje može blokirati prolaz riba duž vodenih putova, smanjujući njihovu populaciju. Svi ovi potezi imaju kaskadne učinke na bioraznolikost, koja još nije dovoljno dobro istražena zbog kompleksnosti ekoloških sustava.

Još gore ideje

Phys.org također navodi primjer Britanije gdje je naizgled razumna politika sadnje drveća na močvarnim područjima polučila rezultat kada su se ti krajolici bogati ugljikom osušili, oslobađajući emisije koje zagrijavaju planet pohranjene u njihovim korijenima i tlu. Sličan problem je i geoinženjering koji se može sastojati od zasijavanja oblaka, što možda može uzrokovati destabilizaciju meteoroloških obrazaca u drugom dijelu svijeta. Ili namjerno ubrizgavanje željeza u oceane, na primjer, kako bi se potaknuo rast mikroplanktona, ali su posljedice nepoznate.

Tu je i postavljanje ” podvodne zavjese” za zaštitu ledenjaka na Antarktici od zagrijavanja vode – ideja iznesena na prošlogodišnjem UN-ovom summitu o klimi. To bi moglo spriječiti protok hranjivih tvari, napisao je Lars Smedsrud sa Sveučilišta u Bergenu ove godine za časopis Nature.

Bolan problem

Prve ideje bile su da te zavjese budu napravljene od plastike, što je izazvalo čuđenje brojnih stručnjaka, s obzirom na to da prema njihovim saznanjima, u tim uvjetima plastika – bilo kakva – ne bi dugo trajala i povećala bi problem mikroplastike. Isti predlagači sada traže druge oblike materijala za ovu ideju, iako problem transfera hranjivih tvari do organizama s druge strane zavjese uz istovremeno sprečavanje zagrijavanja ostaje bolno vidljiv problem.

Dok čekamo prosinac i objavu novog istraživanja koje bi trebalo objasniti kako pri donošenju klimatskih rješenja u obzir uzeti ukupne koristi i rizike, a ne samo karbonski otisak, znanstvenici za sada najavljuju da fokusiranje na jedan aspekt problema nikada neće biti dovoljno te da je potrebno eko-sustav promatrati kao sustav spojenih posuda, što klima i bioraznolikost i jesu.

Došli smo do trenutka kada prilikom oblikovanja klimatskih rješenja u obzir moramo uzeti i njihove nuspojave. Zajedničko je istraživačima koji se bave ovim problemima to da se svi zalažu za kopiranje prirode i osmišljavanje rješenja koja kombiniraju koristi za biološku raznolikost, klimu i stanovništvo.