Stručnjakinja za okolišne politike iz World Wildlife Fund (WWF) Adria Sofija Babić gostovala je u Novom danu kod Mašenke Vukadinović gdje je komentirala posljednje izvještaj WWF-a o stanju planeta.

Nedavno je izašao izvještaj WWF-a koji pokazuje da je došlo do 73 posto prosječnog pada u populacijama divljih vrsta. Izvještaj se izdaje svake dvije godine, a u prethodnom izvještaju pad je izn osio 67 posto.

Babić poručuje kako je ovaj porast posebno alarmantan, ali da nije jednak u cijelome svijetu.

“Znaju se uzroci: Prvenstveno klimatske promjene i generalni pad bioraznolikosti što je posljedica našeg ljudskog djelovanja. Velikim dijelom je i do krčenja ogromnih prostora šuma za stvaranje poljoprivrednih površina, a nema adekvatne zaštite staništa različitih staništa. I naravno korištenje fosilnih goriva i ispuštanje CO2.”

Babić je otkr

Globalno izvješće WWF-a pokazuje da je izumiranje životinjskih vrsta u području Amazone posebno kritično, a Babić objašnjava kako to može utjecati i na druga područja koja možda nisu pod izravnim utjecajem.

“Tamo živi veliki broj kukaca kojima je to prirodno stanište. Njihvo dolazak u druga područja donio bi određene bolesti, promjenio bi zdravstvenu sliku drugih dijelova svijeta. Amazona ima jako veliku deltu na Atlantskom oceanu, odgovorna je za 20 posto vodenih resursa diljem svijeta. To je ogromno područje koje skladišti CO2, ogromno područje hrane, različitih proizvoda. Govorimo o ekološkoj, gospodarskoj i društvenoj krizi – u slučaju nestanka tako velikog prirodno bogatog područja.”

Što treba promijeniti?

“Kroz neka javna sredstva treba povećati ulaganje u zaštitu prirode i transformiranje poljoprivrednih sustava i da se ne financiraju one aktivnosti koje štete prirodi”, ističe Babić i dodaje da bi trebalo uložiti u regenerativnu poljoprivredu te u korištenje prirodnih oprašivača.

Pojedinci imaju određenu odgovornost za održivost na dnevnoj bazi, ali na stanje okoliša ipak najviše utječu veliki sustavi i proizvođači, tvrdi Babić.

“Bez nekog sustavnog rješenja i puno većeg pritiska na one koji puno više zagađuju, a to nikad nije čovjek sam, nego neki veći sustavi, mislim da će  kroz dvije godine ovi podaci biti još lošiji”, smatra Babić.

ila koje su životinjske vrste najugroženije u Hrvatskoj.

“Ovaj izvještaj ne daje podatke po državama, ali znamo da je najveći problem Hrvatskoj sa slatkovodnim ribama, nekim vrstama kukaca, oprašivača.”

Dodaje kako je u Hrvatskoj legislativna zaštita životinjskih vrsta, na papiru, vrlo dobra. “Što se tiče nekih zakonskih rješenja, možda smo i iznad prosjeka EU-a, ali stanje na terenu je malo drugačije.”