Dok se broje štete uragana koji je nedavno pogodio američku saveznu državu Floridu, donosimo četiri razloga zašto globalno zatopljenje osnažuje uragane.

Kako se klimatske promjene ubrzavaju, uragani postaju sve intenzivniji i razorniji, donoseći jače kiše, jače vjetrove i razorne oluje. Uragani Helene i Milton služe kao jasni primjeri toga — obje su oluje ojačale zbog toplijih voda Meksičkog zaljeva i za sobom ostavile poplavljene gradove i preplavljene zajednice.

Kako bi stekao dublji uvid u to kako klimatske promjene potiču uragane, The Daily je razgovarao s Peterom Whitingom, privremenim dekanom Fakulteta za umjetnost i znanost i profesorom znanosti o zemlji, okolišu i planetu na Sveučilištu Case Western Reserve.

1. Visoke temperature uzrokuju jaču kišu

Kako se planet zagrijava, više vode isparava s površine kopna i oceana u topliju atmosferu. Za svaki porast temperature od 1°C, atmosfera može zadržati sedam posto više vodene pare. To znači da kada pada kiša, postoji više vlage koja može pasti kao oborina. U toplijem svijetu svjedočimo sve češćim i većim poplavama zbog obilnijih oborina.

2. Topliji oceani potiču uragane

Zagrijavanje oceana također može povećati intenzitet uragana. Uragane pokreće toplinska energija oceana. Kako voda isparava iz tropskih oceana, diže se i kondenzira u kišu. Ova promjena vodene pare u tekućinu oslobađa energiju koja pokreće uragane. Više isparene vodene pare iz toplijih oceana daje mnogo više energije za pojačavanje uragana.

3. Dizanje zraka pokreće oluje

Energija koja se oslobađa prelaskom vodene pare u tekućinu dodatno zagrijava zrak. Topliji zrak manje je gustoće i diže se uzgonom. Zrak koji se diže snižava atmosferski tlak blizu razine mora što dovodi više zraka na površinu. Kako se više toplog zraka uvlači na površinu, stvara se još više energije za razvoj oluje jer se više vodene pare pretvara u vodu. Atmosferski tlak dalje pada, a zrak se brže uvlači u oluju na površini, što opažamo kao veće brzine vjetra.

4. Jači vjetar stvara veće olujne udare

Ono što smo vidjeli s uraganom Helene i sada uraganom Milton je da topliji Meksički zaljev omogućuje uraganima da rastu, jer ima više vodene pare koja potiče oluje. Brzine vjetra rastu jer atmosferski tlak pada niže. Jači vjetar koji puše preko oceana gura više vode koja se gomila uz obale stvarajući veće olujne valove.

Upravo su olujni udari često najveći uzrok štete i smrti duž obala. Jači uragani u našoj toplijoj atmosferi zadržavaju još više vode koja pada kao jaka kiša. Topliji oceani stoga dopuštaju uraganima jače vjetrove, veće olujne valove i jaču kišu, zaključuje The Daily.