Svjedoci smo vremenskih ekstrema koji itekako mogu izazvati katastrofalne posljedice. Postavlja se tako i pitanje je li čovjek svojim djelovanjem nepovratno poremetio klimu na Zemlji.

Klimatolog Krešimir Pandžić za središnji Dnevnik HTV-a kazao je kako možemo zaključiti da su vremenski ekstremi, koji su sve izraženiji i češći, uistinu izravna posljedica negativnih klimatskih promjena, koje svojim djelovanjem izaziva upravo ljudska vrsta.

- To je pretpostavka znanosti i svih drugih struktura koje se bave tom problematikom, kao što je Međuvladin panel o klimatskim promjenama, koji je prije godinu-dvije izdao šesto klimatsko izvješće.

Upravo se konstatira da je čovjek uzrokovao globalni porast temperature zraka, a time i povećanja jačine i čestine ekstremnih događaja, kao što su toplinski valovi, pojave suša, jakog vjetra, ali i poplava kojima također svjedočimo - kazao je.

Napravljeni planovi kako ublažiti klimatske promjene

- U pojedinim dijelovima svijeta kao što su područje Europe, Sjedinjene Američke Države, Japan, Južna Koreja, koji su ujedno i najveći proizvođači stakleničkih plinova, osobito ugljikovog dioksida, koji je posljedica sagorijevanja fosilnih goriva u industriji i prometu, ali i nekih drugih stakleničkih plinova, kao što je metan, napravljeni su određeni planovi kako ublažiti klimatske promjene tako da se zaustavi globalno zatopljenje na razinu 1,5 ili 2 stupnja Celzijusa - pojašnjava.

Kaže kako je planirano do sredine 21. stoljeća svesti ispuštanje stakleničkih plinova na nultu razinu.

- To neće biti jednostavno u cijelom svijetu, ali barem na području Europe i razvijenog svijeta, a onda bi se postupno do kraja stoljeća to probalo napraviti i na cijeloj Zemaljskoj kugli - rekao je.

Na prošlogodišnjoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju postignut je povijesni dogovor; 200 država, koji poziva na prijelaz s fosilnih goriva, poput ugljena, nafte i plina, na obnovljive izvore energije.

Na području Europe postignuti znatni rezultati

- Postoje određeni scenariji kako bi se to postiglo, postupno do sredine, a kasnije i do kraja 21. stoljeća, na globalnoj razini. Naravno da to nije jednostavno, ali već na području Europe su postignuti znatni rezultati.

Primjerice u proizvodnji obnovljivih izvora energije i postupnom smanjenju fosilnih goriva. Međutim, treba napomenuti da fosilna goriva neće se 100% napustiti, nego će biti u opticaju negdje oko 30% fosilnih goriva, jer priroda, šume i oceani mogu pohraniti taj dio u svoj sustav, tako da bi bila ravnoteža negdje oko nule - zaključio je Pandžić.