Međunarodna zajednica bilježi je još jedan klimatski neuspjeh: ove godine, izgubili smo šume veličine dvije površine Njemačke.

Premda smo već skoro pri kraju ciklusa do kada smo se obvezali sami sebi spasiti šume, “kolektivno, jedva da smo napravili trag u obuzdavanju krčenja”, kažu iscrpljeni istraživači u izvještaju “Šume u požaru”. Prašume, iako nezamjenjive, i dalje se suočavaju s neoprostivim uništavanjem.

Šume su uz oceane najvažnije područje koje je nužno zaštititi, ako mislimo realizirati sve ostale klimatske probleme. Stoga je novo izvješće organizacije koja se isključivo bavi zaštitom šuma zabrinjavajuće. Ono kaže kako se šume i bioraznolikost “i dalje uništavaju alarmantnom brzinom – ugrožavajući planetarno zdravlje i dobrobit budućih generacija”.

Uništavanje se nastavlja i dalje

Međunarodna obećanja o šumama obvezala su svoje potpisnike na zaustavljanje i poništavanje globalne deforestacije i degradacije šuma do 2030., ističu.

“Ali, svijet nije na putu da ispuni ciljeve za šume do 2030. godine. Naprotiv, ovo godišnje izvješće o procjeni otkriva otrežnjujuću putanju tekuće ili rastuće globalne deforestacije i degradacije u 2023. godini”.

Ukupna površina šuma zahvaćena degradacijom je ogromna – globalno gledano radi se o površini dvije Njemačke u odnosu na 2022. godinu. Degradirana su ključna područja bioraznolikosti, staništa za dragocjene vrste ovisne o šumi. Takva mjesta izgubila su više od milijun hektara drveća 2023. godine.

Tropski krajevi na udaru

Štoviše, bruto emisije stakleničkih plinova nastale krčenjem šuma, kao rezultat trajnog gubitka pokrova drveća (isključujući gubitak pokrova drveća zbog na požare), iznose ukupno 3,8 milijardi metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Najviše šuma izgubili su tropski krajevi, nešto od požara, uglavnom od namjerne sječe radi sadnje soje i iskapanja nikla za baterije za električna auta i slične naprave.

Šumski požari sve su učestaliji i intenzivniji diljem svijeta, uglavnom zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek i namjernog podmetanja požara kako bi se očistila zemlja. Ovaj trend pogoršanja još nas više udaljava od cilja očuvanja šuma do 2030. godine.

Svijet se mora ujediniti

Istraživači apeliraju: “Ne možemo dopustiti da se ti trendovi nastave. Svi se čelnici moraju ujediniti kako bi dali prioritet zaštiti, očuvanju i obnovi šuma. Svijet ne može podnijeti svoje ‘uobičajeno’ iskorištavanje i uništavanje šuma i drugih prirodnih ekosustava. Bez široko rasprostranjenog, transformativnog prihvaćanja alternativnih ekonomskih modela, svijet neće ispuniti svoje ambiciozne ciljeve za održivi razvoj, klimu i prirodu”.

Organizacija Climate Focus, sestrinska ovoj čije izvješće navodimo, također donosi šest načela za financiranje šuma:

Uskladiti fiskalne politike i poticaje s ciljevima šuma i održivog razvoja.
Povećati pristupačno i dugoročno financiranje šuma od industrijaliziranih do zemalja u razvoju.
Otvoriti nova i dodatna privatna financiranja smanjivanjem rizika očuvanja kombiniranim financijskim instrumentima.
Dati prioritet izgradnji kapaciteta i usmjeravanju sredstava prema mehanizmima koji izravno financiraju lokalne aktere.
Reformirati državni dug kako bis se stvorio fiskalni prostor za ispunjenje klimatskih ciljeva.
Povezati financijske instrumente s novim mjerama za smanjenje uvoza roba povezanih s krčenjem šuma.