U ljetnim je mjesecima koža, bez obzira na dob, izložena brojnim nepovoljnim utjecajima okoline (sunce, morska voda, klor iz bazenske vode, vjetar...), a nisu rijetki ni ugrizi ili ubodi različitih insekata.

Simptomi se mogu kretati od bezazlena crvenila i svrbeža, do velikih bolnih oteknuća, koja nerijetko zahtijevaju i medicinsku pomoć.

No, na svu sreću, većina tih stanja ipak se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto uboda insekta.

Pulsko područje poharala jesenja grinja

Ova je godina specifična po tome što su turiste na sjevernom Jadranu iznenadile kožne reakcije na najezdu grinja. Izrazito toplo i suho razdoblje razlog je što je populacija grinja eksplodirala.

Jesenja grinja uzrokovala je nemale probleme na području Pule i okolice, a zbog alergijskih su se reakcija mnogi građani i turisti javili Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.

U Zavodu za javno zdravstvo potvrdili su da nije riječ o stjenicama, oko kojih u zadnje vrijeme vlada fama. Jesenja vrsta grinje živi u suhoj travi i suhom granju, pa kada slabo obuvene ili bose osobe šetaju po njenom staništu, ličinke se zakače za kožu i traže mjesto gdje se mogu ugnjezditi da bi se mogle početi hraniti. Uglavnom se hrane mrtvim stanicama kože.

Reakcija na koži može se javiti i satima nakon boravka na takvom području, najčešće se javlja noću kada grinja gmižući po tijelu nalazi mjesto gdje je koža tanka i gdje se može ugnijezditi i hraniti.

Pojedine osobe u Istri grinje su ovoga ljeta doslovce izgrizle s 20 do 50 uboda. Ugrizi mogu stvoriti crvenilo i svrbež, osobito kod osjetljivijih osoba i djece. Na mjesta uboda treba nanijeti protuupalnu kortikosteroidnu kremu i uzeti antihistaminik za ublažavanje svrbeža.

Ubod grinje ne može proći za dan ili dva, da se potpuno povuku promjene na koži nekada treba i do tri tjedna.

Zbog češanja i posljedičnih površinskih oštećenja kože, mjesta uboda ili ugriza insekata podložna su prodoru bakterija, što može rezultirati streptokoknom ili stafilokoknom infekcijom kože koju se naziva impetigo (u narodu često poznata pod nazivom medene kraste). Liječenje podrazumijeva lokalnu primjenu antibiotskih masti, a u slučaju zahvaćenosti velikih površina i sistemsku antibiotsku terapiju (na usta).

Osim grinja, građani i turisti našli su se na udaru i drugih insekata – stjenica, pčela, stršljena, komaraca i buha.

Prva pomoć za smirenje svrbeža

Dermatolozi lako prepoznaju kakve promjene na koži izaziva ugriz pojedinog insekta, jer su te promjene karakteristične. Kod uboda buha nastaju mali sitni čvorići, crvenkaste boje, najčešće na nogama, jer buhe skaču. Insekti se ne zadržavaju na čovjeku, ali ubodu i otpuste u krv svoj otrov koji izaziva iritaciju i često intenzivan svrbež, a može se razviti i prava alergijska reakcija.

Led, limun, pasta za zube (zbog mentola), ocat ili gel od aloe vere prva su pomoć za smirenje svrbeža nakon uboda bilo kojeg insekta. Najbolje je kod kuće imati neki antihistaminik u obliku kreme ili gela kao što je Fenistil ili Synopen (prometazin). Svrbež se povlači nakon jednoga do nekoliko dana. Međutim, kod nekih osoba to ne pomaže pa treba pribjeći kortikosteroidnim kremama, a nekada i tabletama. U slučaju težih reakcija potrebno je potražiti hitnu liječničku pomoć.

Kako prepoznati ubod stjenice

Reakcije sitnih papulica mogu se pojaviti i nakon uboda stjenica. Nekada se smatralo da su stjenice odraz prljavštine i dolaze samo u prljavim prostorima i posteljini. Međutim, to nije istina. Stjenice nisu tako rijetke i teško ih se riješiti kada se jednom zavuku u kuću.

Ne prepoznaju se, brzo se razmnože i mogu napraviti velike probleme. Nakon prespavane noći na određenom dijelu tijela pojavi se linearni raspored tih sitnih prištića koji jako svrbe. Tada treba posumnjati da se radi o sjenicama. Terapija je ista kao i kod uboda ostalih insekata.

Oprez zbog krpelja

Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima. Krpelju treba oko 12 sati da se zakači za kožu. Nakon boravka u prirodi važno je skinuti sve sa sebe, istuširati se i pregledati imate li nešto na sebi.

Ako već dođe do uboda krpelja, nakon nekoliko dana mogu se pojaviti crvene fleke. Tada govorimo o Lyme boreliozi, bolesti koja može dovesti do upale mozga. Izaziva je bakterija kojoj je vektor krpelj. Ta životinjica može prenijeti i neke viruse koji mogu izazvati upalu mozga i hemoragičnu groznicu (po život opasne bolesti). Ako primijetite nekakve veće ružičaste fleke ili plikove, obavezno treba otići obiteljskom liječniku koji će propisati odgovarajući lijek i uputiti na vađenje krvi da se potvrdi ili isključi Borelia.

Gljivične infekcije

Uz to što su izvor razonode, ljetna kupališta su i mjesta na kojima možete pokupiti gljivičnu infekciju, koja zahvaća kožu tabana ili nokte nogu. Infekcija gljivama zahtijeva dermatološku obradu koja uključuje kulturu gljiva, za čiji rezultat treba pričekati četrnaest dana, kada se na temelju nalaza u terapiju uvode antimikotici, lokalno u obliku kreme i u obliku tableta na usta.

Liječenje traje dva do tri tjedna na koži stopala, a na noktima nogu od nekoliko mjeseci pa do godinu dana, što ovisi o stupnju zahvaćenosti noktiju, vrsti gljive i ordiniranom lijeku.