Invazivna vrsta komaraca udomaćila se u 13 zemalja EU-a, a stručnjaci povezuju njihovu prisutnost s porastom denga groznice u Europi.

Klimatske promjene stvaraju povoljne uvjete za širenje tigrastih komaraca, priopćio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

ECDC je upozorio da će međunarodna putovanja dodatno povećati rizik od novih epidemija u Europi.

Građanima se savjetuje da uklone ustajalu vodu iz vrtova ili balkona, gdje se komarci mogu razmnožavati te da koriste repelente i mreže na vratima i prozorima, prenosi BBC.

Vrsta uočena i u Hrvatskoj

Komarci su u posljednja dva desetljeća postali sve veća prijetnja u Europi. Azijski tigrasti komarac, aedes albopictus, koji se smatra najinvazivnijom vrstom komaraca na svijetu, sada se širi Europom iz svoje južnoeuropske baze.

Zapažen je u nizu europskih zemalja: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Malti, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj, pokazuju podaci ECDC-a. Uz to, uočen je i u Belgiji, Cipru, Češkoj, Nizozemskoj i Slovačkoj.

Koje bolesti prenosi?

Tigrasti komarci šire bolesti kao što su denga groznica, chikungunya i Zika virus. Ove su bolesti donedavno bile specifične za područja Afrike, Azije i Amerike.

Još jedna vrsta komarca, aedes aegypti, koji prenosi žutu groznicu, ali i druge bolesti, nastanio se na Cipru. Stručnjaci kažu da je njegov potencijal za širenje u druge dijelove Europe “zabrinjavajući” s obzirom na to da voli gristi ljude i na njegovu sposobnost prenošenja bolesti.

Većina europskih slučajeva je uvezena – što je odraz međunarodnog kretanja ljudi i trgovine. Prošle godine broj uvezenih slučajeva popeo se na gotovo 5000.

Kako prepoznati zarazu?

Već smo ranije pisali kako prepoznati bolesti koje prenose komarci. Tri su najčešće bolesti koje prenose ovi insekti: groznica Zapadnog Nila, denga groznica i Chikungunya.

Simptomi groznice Zapadnog Nila

Najveći broj slučajeva zaraze virusom Zapadnog Nila prijavljuje se od srpnja do rujna.

“Većina zaraženih osoba je asimptomatska. U oko 20-40% zaraženih osoba javlja se bolest nalik gripi – povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima, mučnina, ponekad kožni osip. U oko 1% zaraženih javlja se teški oblik bolesti sa zahvaćanjem središnjeg živčanog sustava, odnosno simptomima upale mozga i moždanih ovojnica, te akutne mlohave klijenuti”, navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Simptomi denga groznice

Osobe s klinički razvijenom bolesti najčešće obole od blagog oblika – denga groznice koja se, nakon inkubacije od 4–7 dana (3-14), manifestira naglim nastankom temperature u trajanju prosječno 2-7 dana praćene glavoboljom, bolovima iza očiju, bolovima u zglobovima i osipom.

U manje od 5% slučajeva može se javiti teži oblik bolesti u smislu hemoragijske groznice i šoka koji mogu imati smrtni ishod.

Simptomi Chikungunya

Nakon inkubacije od 4–8 dana (2-12) kod oboljelih se javlja visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i jaki bolovi u zglobovima. Polovina zaraženih razvija makulo-papularni osip koji se češće javlja u djece s mogućom pojavom krvarenja iz desni i petehija po koži.

Kod 30-40% zaraženih mogu dugo vremena ostati prisutni bolovi u zglobovima, ponekad godinama. Osobe starije životne dobi (>65) i kronični bolesnici imaju veći rizik za razvoj teže kliničke slike. U trudnica koje razviju bolest u zadnjem tjednu pred porod moguć je prijenos virusa na plod.

Posljedice klimatskih promjena

U ovakvom razvoju događaju veliku ulogu igraju i klimatske promjene, naglasila je direktorica ECDC-a Andrea Ammon.

“Europa već vidi kako klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje invazivnih komaraca u prethodno nezahvaćena područja i porast zaraženih bolestima poput denge”, naglasila je.

“Osobne zaštitne mjere u kombinaciji s ranim otkrivanjem slučajeva, pravodobnim nadzorom, daljnjim istraživanjem i aktivnostima podizanja svijesti najvažnije su u onim područjima Europe koja su u najvećem riziku”, dodala je Ammon.