Globalni prijelaz na obnovljive izvore energije u glavnim sektorima koji troše najviše energije usporio se 2023., ometen regulatornim nejasnoćama, političkim pritiscima i neuspjehom u postavljanju jasnih ciljeva, objavilo je u srijedu politički institut REN21.

Pandemija covida-19 i rat u Ukrajini pomogli su ambicijama da se prijeđe na obnovljive izvore energije usred sve veće zabrinutosti oko energetske sigurnosti, ali vlade nisu uspjele iskoristiti zamah, navodi se u godišnjoj procjeni instituta REN21 koji ima sjedište u Parizu.

Do kraja prošle godine samo je 13 zemalja - uključujući Sjedinjene Države, Indiju i Kinu - provelo politike o obnovljivim izvorima energije koje pokrivaju zgrade, industriju, promet i poljoprivredu, s tim da u tim sektorima samo 12,7 posto energije dolazi iz čistih izvora, objavio je REN21.

Mnoge su zemlje čak odustale od svojih ambicija: od 69 zemalja s ciljevima vezanim uz obnovljivu energiju za krajnje korisnike, samo ih je 17 produžilo ciljeve nakon 2024., rekao je REN21, koji okuplja vlade, istraživačke institucije i nevladine organizacije za promicanje prelaska na čistu energiju.

"Vlade su u osnovi odstupile od svojih ambicija, a sektori koji troše energiju više nemaju ekonomske poticaje", rekla je izvršna direktorica REN21 Rana Adib.

Izvješće upozorava da su zemlje spore u reformama i da bilijuni dolara subvencija dodijeljenih fosilnim gorivima, posebice u industriji i poljoprivredi, još uvijek koče energetsku tranziciju.

Pad cijena fosilnih goriva u 2023. također je utjecao na kreiranje politike, a rasprava o troškovima prelaska na čišću energiju intenzivirala se, pogotovo jer se mnoge zemlje približavaju izborima, rekla je Adib.

Dekarbonizacija teške industrije ostaje veliki izazov, a sektori koje je "teško smanjiti", kao što su cement i čelik, tvrde da obnovljivi izvori energije ne mogu proizvesti toplinu potrebnu za paljenje njihovih visokih peći.

No, iako bi se tranzicija industrije mogla pokazati izazovnijom od transporta, rješenja postoje, rekla je Adib.