U posljednjih nekoliko desetljeća površine pod posidonijom u Sredozemlju, pa tako i u Hrvatskoj, smanjile su se za više od 30%. Te morske livade, nekad pune života, postaju morske pustinje. Najveći je problem sidrenje.

Splitsko-dalmatinska županija među rijetkim je regijama na Sredozemlju i prva u Hrvatskoj koja je izradila plan rasporeda nautičkih sidrišta na svojem području.

Ovako to izgleda kad sidro zaore po posidoniji. Čupa je s korijenom i zauvijek uništava pluća Sredozemlja. Cijelo je stoljeće potrebno da bi se obnovila jedna uništena morska livada! Posaditi se ne može.

- Pošto se nautički turizam jako dobro izregulirao u Francuskoj, u Italiji, u Španjolskoj, svi ti nautičari koji više ne mogu po slobodnoj volji se ponašati tamo dolaze nama i tu rade ono što im je tamo zabranjeno, tako da mi sad se moramo dići na taj nivo, to urediti, da bi ih prihvatili i rasporedili u našem akvatoriju kako spada, kazala je Jelena Kurtović Mrčelić, oceanografkinja Javne ustanova More i krš.

U županijskom planu jasno su određeni položaj, površina i najveći broj plovila za 69 potencijalnih sidrišta. Posebno se vodilo računa o mjestima gdje raste posidonija - ta endemska strogo zaštićena biljka dom je mnogim morskim vrstama, a plaže i obale štiti od erozije.

- Upravo ovaj plan rasporeda sidrišta je osnovni dokument koji će nam zadati naše ponašanje u budućnosti, ali isto tako usmjeriti investitore koji u startu znaju o kakvom području se radi, kakva tehničko-tehnološka rješenja moraju ponuditi i što zapravo uopće trebaju napraviti da bi ishodili lokacijsku dozvolu i sutra se natjecali za samu koncesiju, ističe Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet SDŽ.

Trenutno u županiji postoji 10 koncesijskih ugovora za sidrišta, još dva su u pripremi. Ekološki sustavi sidrenja od sada su obveza.

- Kroz ovu proceduru donošenja plana sidrišta s jedne strane je omogućeno investitorima da po nekakvom definiranom postupku brže dođu do koncesije, s druge strane da se uvede red u prostor, jer sadašnji režim korištenja pomorskog dobra nije dobar, kaže Goran Vego, direktor Obale d.o.o.

Potvrdile su to i godine proučavanja lošeg utjecaja bacanja sidara u posidoniju na Paklinskim otocima. Baš ovdje, zahvaljujući europskom novcu, provest će se i pilot-projekt savršenog ekološkog sustava sidrenja.